Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,16 posto, na 2.275 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,05 posto, na 1.243 boda.
Redovni promet dionicama premašio je do podneva 10 milijuna kuna, što je otprilike 15 milijuna manje nego jučer u ovo doba.
„Nakon petodnevnog rasta indeksa, danas je uslijedila blaga konsolidacija domaćeg tržišta dionica. Investitori su se okrenuli dobitonosnim prodajama onih izdanja koja su u tome razdoblju najviše poskupjela, poput građevinskih. Istodobno, cijena dionice HT-a, koja je posljednjih dana bila u minusu, danas je u blagom oporavku“, kaže Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest.
Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, sa 2,5 milijuna kuna prometa, cijena joj je ojačala 0,36 posto, na 257 kuna.
Slijedi dionica Ingre, sa 1,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je korigirana naniže za 3,14 posto, na 17,3 kune.
Među likvidnijim izdanjima, najveći pad cijene bilježi dionica Đuro Đaković Holdinga, za 4,88 posto, te dionica Belja, za 2,93 posto. Dionica Dalekovoda oslabila je 1,6 posto.
Nešto veći dobitak, pak, bilježi dionica Vupika, koja je poskupjela 1 posto, na 81,56 kuna.
Tehnička slika tržišta daje pozitivan signal za domaće tržište, smatra Laća.
„Crobex je probio liniju padajućeg trenda, što je pozitivan signal. Prvi otpor mu se nalazi na 2.300 bodova, na koji je tržište već jučer reagiralo. Naime, već jučer, nakon što je Crobex dotaknuo 2.296 bodova, započele su dobitonosne prodaje dionica, koje se i danas blago nastavljaju. Prvu podršku, pak, Crobex pronalazi na 2.270 bodova, a drugu na 2.250 bodova. Nadomak nje, na 2.248 bodova, nalazi i 20-dnevni pomični prosjek“, ističe Laća.
Dodaje i da i značajan rast cijena dionica na burzama u regiji daje razloga za optimizam u vezi kretanja na domaćem tržištu.
Na europskim burzama, pak, danas su cijene dionica u blagom minusu. I američki terminski indeksi najavljuju blago negativan početak današnjeg trgovanja na Wall Streetu.
„Investitori pozorno prate nove vijesti vezane uz grčku dužničku krizu i dogovor oko drugog paketa zajmova Europske unije toj zemlji. Nove smjernice očekuju i od današnjih američkih pokazatelja s tržišta rada i industrije“, zaključuje Laća.