U pregovorima o zatvaranju Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) imali smo i mjerilo, nadam se da je i ispunjeno, procesuiranje ratnih zločina unutar Hrvatske, ne onih koji su na haaškom sudu i poslano je izvješće o čemu se radi i kako napreduje. Tu se radi o 490 slučajeva ratnih zločina na teritoriju Hrvatske od čega su otprilike 80 posto osumnjičenici pripadnici bivše JNA, a otprilike 18 posto su pripadnici hrvatskih postrojbi, rekla je Pusić novinarima nakon promocije monografije o gardijskim brigadama.
Upitana mogu li se očekivati neki brzi procesi ne bi li se time impresioniralo EU, Pusić je odgovorila da ne i da su ti procesi u tijeku, te podsjetila da su pri četiri suda (u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu) formirani specijalni odjeli za procesuiranje ratnih zločina i da oni rade redovito. U proceduri je cijeli niz slučajeva i mislim da je od tih 490 slučajeva procesuirano njih oko 179, a ostale procese treba dovršiti, dodala je.
To je posao koji traje i ti podaci su predočeni u ispunjavanju mjerila za Poglavlje 23, kazala je Pusić.
Konačno mišljenje što se tiče ispunjavanja mjerila još nismo dobili, no nije došao nikakav dodatni zahtjev vezano uz Poglavlje 23 i ispunjavanje mjerila, nego da je Europska komisija dobila zadatak izraditi tzv. nacrt zajedničkog stajališta za to poglavlje što je postupak koji vodi prema njegovu zatvaranju, rekla je Pusić.
To je posao započet u razdoblju pregovora koji hrvatske institucije, nadajmo se u pregovorima dovoljno stabilne i ojačale i da taj posao mogu završiti do kraja, napomenula je.
Upitana za komentar najava francuskog i nizozemskog veleposlanika da će njihove zemlje zatražiti monitoring za Hrvatsku, ali samo do ulaska u EU, Pusić je rekla da je već neko vrijeme na dnevnom redu ta mogućnost nadzora provedbi zakona donesenih u Hrvatskoj i funkcioniranje institucija uspostavljenih u razdoblju između okončanja pregovora, za koje se nadamo da je formalno 24. lipnja, do trenutka ulaska Hrvatske u EU za koji pretpostavljamo da će biti 1. srpnja 2013. godine.
U tom razdoblju bi hrvatske institucije u redovitim vremenskim razmacima obavještavale europske institucije o ispunjavanju preuzetih obveza iz procesa pregovora i provođenju vlastitih zakona, pojasnila je. U tome ne vidim poteškoću i smatram da u budućnosti sami moramo uspostaviti institucije koje će pratiti točno provođenje hrvatskih zakona, jer se nažalost, događalo da se zakoni donesu, a ne provode se, smatra Pusić .
U vezi s mogućnosti odgađanja ulaska Hrvatske u EU, koja se neslužbeno spominjala, pokaže li se u procesu nadzora da stvari ne funkcioniraju, Pusić je rekla kako misli da se to neće dogoditi.