Josipović je istaknuo kako područje jugoistoka Europe prostorno i logički nesumnjivo pripada europskoj matici te da su perspektive razvoja ovih prostora upravo u sveukupnom gospodarskom, političkom, znanstvenom i kulturnom povezivanju s ostatkom Europe.
Govoreći o poteškoćama obnove odnosa na prostoru bivše Jugoslavije nakon ratova na tim prostorima Josipović je izrazio optimizam i uvjerenost glede izgradnje povjerenja i uspostave gospodarskih veza istaknuvši da su toga svjesni i čelni ljudi ovih zemalja.
Govoreći o hrvatskim problemima i unutarnjim slabostima, spomenuvši gospodarsku krizu i loše proveden proces privatizacije, Josipović je ocijenio obnovu gospodarstva možda najvećim izazovom koji stoji pred Hrvatskom idućih deset godina.
Rekao je kako je izgradnja demokracije i ljudskih prava te integracija u europske procese i tokove, političke, znanstvene, obrazovne i kulturne, pripadanje europskom društvu, kao i izgradnja društva znanja, jedina prava perspektiva zemalja regije.
Helsinško sveučilište, s 35.000 studenata, 11 fakulteta i 11 istraživačkih instituta, spada među bolja europska sveučilišta. Nastava se odvija na finskom i švedskom uz vrlo prisutan engleski, a od 2005. djeluje po načelima bolonjskog procesa.
Finska je izvanredan gospodarski razvoj ostvarila upravo ulaganjem u obrazovanje te se po kvaliteti obrazovnog sustava svrstava u vrh Europske unije, ali i među vodeće zemlje svijeta. Izdašno ulaganje od 3,7 posto BDP-a u znanstvena istraživanja učinilo je Finsku od početka 90-ih godina značajnom tehnološkom silom.
Predsjednik Josipović se u utorak prvi dan posjeta Finskoj sastao s predsjednicom Tarjom Halonen, premijerkom Mari Kiviniemi te predsjednikom parlamenta Benom Zyskowiczem, a završit će ga večerom u predsjedničkoj palači koju daje predsjednica Halonen.