ZADAR - Hrvatskoj nije potreban monitoring Europske unije, poručio je predsjednik RH Ivo Josipović u petak tijekom posjeta otoku Pašmanu u Zadarskoj županiji, odgovarajući na novinarsko pitanje je li monitoring Europske unije zapravo pregovarački neuspjeh. "Hrvatska je učinila dovoljno, pa čak i jako puno u odnosu na prije godinu-dvije", rekao predsjednik Josipović dodavši da Hrvatska neće biti savršena kada se završe pregovori, te da ćemo i dalje imati slabosti. "Koje društvo nema slabosti? Vrlo je vidljiva tendencija napretka i monitoring nam nije potreban. Ali ako europske zemlje tako odluče, to je njihova odluka mi ćemo se s time snaći", istaknuo je predsjednik Josipović. Na pitanje tko bi trebao potpisati pristupni ugovor, predsjednik Josipović je istaknuo da je to zapravo tehničko pitanje, ali da je prije toga bitno završiti pregovore. "Ugovor o pristupanju uniji potpisat će onaj premijer koji bude u to vrijeme, nakon toga će na Zakonu o ratifikaciji stajati potpis predsjednika Sabora i na kraju u Narodnim novinama potpis predsjednika Republike koji će taj Zakon potpisati sukladno Ustavu RH", poručio je predsjednik Josipović dodavši da bi volio da premijerka Jadranka Kosor što prije potpiše taj ugovor, a po mogućnosti već sutra.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će sljedeći tjedan u službenom posjetu Finskoj i Estoniji, nakon čega će u Varšavi sudjelovati na 17. sastanku na vrhu predsjednika zemalja srednje Europe, priopćio je u petak predsjednikov ured. Josipović će u utorak i srijedu službeno boraviti u Finskoj, gdje će razgovarati s predsjednicom Tarjom Halonen, premijerkom Mari Kiviniemi te predsjednikom parlamenta Benom Zyskowiczem. Hrvatski predsjednik također će održati predavanje na helsinškom sveučilištu o temi "Europska unija i regija jugoistočne Europe: dvije strane iste medalje" te posjetiti Turku, grad koji ove godine nosi titulu europske prijestolnice kulture. U Turkuu će razgledati tamošnji znanstveni park u kojemu će mu biti predstavljen finski nacionalni inovacijski sustav, dodaje se u priopćenju. U četvrtak će predsjednik Josipović boraviti u službenom posjetu Estoniji, a osim s domaćinom predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, razgovarat će i s predsjednicom parlamenta Enom Ergmom i premijerom Andrusom Ansipom. U priopćenju se dodaje da će predsjednik posjetiti i NATO-vo središte izvrsnosti za obranu od kibernetičkih prijetnji te Estonski ICT demo centar, neprofitnu organizaciju koja okuplja estonske tvrtke iz sektora informacijske i telekomunikacijske tehnologije. Krajem tjedna predsjednik Josipović će sudjelovati na 17. sastanku na vrhu predsjednika zemalja srednje Europe u Varšavi na koji su pozvani predsjednici 21 zemlje, a na radnoj večeri prvog dana summita pridružit će im se i američki predsjednik Barack Obama. Predsjednik Josipović govorit će na plenarnoj sjednici i održati bilateralne susrete na margini skupa, priopćeno je iz ureda.
BEOGRAD - Srbijanski prizivni sud ukinuo je odluku višeg suda u Šapcu o izručenju nedavno uhićenog ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH), izjavila je u petak za Hinu glasnogovornica tog suda Mirjana Piljić. Ona je navela kako prizivni sud smatra da su molbe Hrvatske i BiH za izručenjem Vučurevića isključivo u nadležnosti odjela za ratne zločine višeg suda u Beogradu koji o tome treba odlučivati. Odluka prizivnog suda slijedila je nakon razmatranja žalbi Vučurevićevih branitelja na odluke šabačkog suda o ispunjavanju uvjeta za njegovo izručenje Hrvatskoj i BiH i produljenju pritvora Vučureviću. Prizivni sud također je ukinuo i odluku višeg suda u Šapcu, o produljenju pritvora, naloživši da Vučurević ostane u pritvoru do daljnje odluke prvostupanjskog suda. Nakon toga je Vučurević, kako je srbijanskoj agenciji Tanjug rekao sudac višeg suda u Šapcu Saša Knežević, iz pritvora u Šapcu prebačen u beogradski Okružni zatvor, s obzirom da je još uvijek na snazi prvotna odluka o pritvoru, donesena prilikom uhićenja, po kojoj se Vučurević nalazi u pritvoru dva mjeseca. Viši sud u Šapcu odlučio je sredinom travnja da su ispunjeni uvjeti za izručenje Hrvatskoj i BiH Vučurevića, uhićenoga u Srbiji početkom travnja. Pošto je uhićen u Srbiji po međunarodnoj tjeralici raspisanoj u Hrvatskoj, Vučureviću je, nakon saslušanja, istražni sudac višeg suda u Šapcu odredio pritvor. Prema optužnici, Vučurevića se u Hrvatskoj tereti za bombardiranje Dubrovnika početkom 90-ih godina, u vrijeme kada je bio na dužnosti gradonačelnika Trebinja.
ZAGREB/BRATISLAVA - Razvoj infrastrukture i turizma u regiji bila je tema 13. sastanka predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva, održanog u petak u Bratislavi, na kojem je u svojstvu gosta sudjelovalo i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, priopćeno je iz Sabora. Zemlje članice Regionalnog partnerstva su Austrija, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija, a osim Hrvatske, gosti na sastanku bile su Bugarska i Crna Gora, navodi se u priopćenju. Tijekom rasprave istaknuta je potreba za ulaganjem zajedničkih napora svih zemalja regije u razvoj prometne infrastrukturne mreže, osobito nakon što je Europska komisija u ožujku donijela novu Bijelu knjigu o transportu u kojoj je usvojila sveobuhvatnu strategiju (Transport 2050.) za konkurentan prometni sustav koji će povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima te potaknuti rast i zapošljavanje, stoji u priopćenju. Navedeni prijedlozi u strategiji za cilj imaju značajno smanjenje ovisnosti Europe o uvozu nafte te emisije ugljičnog dioksida u prometu za 60 posto do 2050. U strategiji je naglašena i potreba za transformacijom željezničkog sektora, a potpredsjednica austrijskog parlamenta Susanne Neuwirth apelirala je na sudionike sastanka u Bratislavi da udruže svoje napore na ovom području kako bi zemlje regije realizirale svoje interese u okviru Europske unije. Zajednička je ocjena sudionika kako je porast obujma prometa posljednjih godina, koji ujedno predstavlja ozbiljan izazov zaštiti okoliša, potrebno prije svega riješiti rasterećenjem cestovnog prometa u korist željezničkog i riječnog prometa. Bebić i predsjednik poljskog Senata Bogdan Borusevicz istaknuli su važnost bolje prometne povezanosti sjevera i juga Europe, koja bi pridonijela boljem protoku roba, uz razvoj infrastrukturnog i energetskog pravca sjever-jug, odnosno Baltik-Jadran, od kojeg bi sve zemlje članice Regionalnog partnerstva, ali i pridružene članice, imale značajnu korist. U završnoj deklaraciji koja je usvojena nakon rasprave istaknuta je potreba za modernizacijom i razvojem prometnih mreža uključenih u TEN-T (željeznička, cestovna, riječna i zračna infrastruktura), i to uglavnom projektima sa statusom "Europskog interesa", te jačanjem prometnog pravca koji povezuje Baltik i Jadran, stoji na kraju priopćenja.
MOSTAR - Na konstituirajućim sjednicama Predsjedništva i Nacionalnog vijeća, održanim u petak u Mostaru, HDZ BiH je pozvao Visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da ukine prijeporne odluke oko legalnosti vlasti u Federaciji te je osudio pokušaje da se u županiji središnjoj Bosni provede proces majorizacije Hrvata, priopćeno je iz HDZ-a BiH. "Uspostava Vlade u Županiji Središnja Bosna bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda je nastavak politike koja ima za cilj majorizaciju Hrvata i dominaciju bošnjačkoga naroda", navodi se u stranačkom priopćenju. Iz HDZ-a BiH su pozvali visokog međunarodnog predstavnika u BiH Valentina Inzka da ukine prijeporni nalog kojim je proglasio legalnom vlast u Federaciji BiH čime je, kako tvrde, "doveden u pitanje ustavni poredak, funkcioniranje pravne države i ukupan legalitet i legitimitet posljednjih općih izbora kao temelja demokracije". U priopćenju se dodaje kako se bez ukidanja spornih odluka međunarodne uprave u Federaciji BiH ne može pristupiti niti konstituiranju državnog, nacionalno koncipiranog Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH je ocijenilo da su predsjednik, dvoje dopredsjednika i vlada u Federaciji BiH izabrani na nezakonit način jer nije bio popunjen gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Visoki predstavnik Valentin Inzko poništio je odluku SIP-a proglašavajući legalnom vlast što su je uspostavile stranke okupljene oko SDP-a. Dva HDZ-a zajedno s drugim manjim hrvatskim strankama, za koje tvrde da su osvojile 90 posto glasova Hrvata, ustrojile su Hrvatski narodni sabor ističući da neće priznati novu vlast u Federaciji te su zatražile poništavanje odluke visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka.
NEW YORK/WASHINGTON - Odvjetnici bivšeg čelnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominiquea Strauss-Kahna u petak su sucu u New Yorku predali milijun dolara i mjenicu na 5 milijuna dolara za jamčevinu, ali prije nego izađe iz pritvora ostaje za riješiti još neka pitanja oko jamčevine. Prema odredbama jamčevine koju je odredio sudac njujorškog Vrhovnog suda Michael Obus, Strauss-Kahn, optužen za pokušaj silovanja hotelske sobarice, mora biti u 24-satnom kućnom pritvoru s elektronskim praćenjem. "Nitko neće biti pušten ukoliko se, na zadovoljstvo suda, ne zadovolje svi uvjeti", rekao je Obus Kahnovim odvjetnicima. Strauss-Kahn, koji je protekle četiri noći proveo u zloglasnom njujorškom zatvoru Rikers Island, odbacio je optužbe za kazneni seksualni čin, pokušaj silovanja, seksualno zlostavljanje, protuzakonito zatočenje i nasilno dodirivanje. U međuvremenu je MMF priopćio da će Strauss-Kahn dobiti otpremninu od 250.000 dolara, ali da će u narednim godinama od mirovine i srodnih isplata primati znatno manje novca. Strauss-Kahn je zasjeo na čelo MMF-a 2007. s plaćom od 420.930 dolara godišnje koja se godišnje korigirala zbog stope inflacije. Također je godišnje primao 73.000 dolara za životne troškove. I ta je svota godišnje rasla zbog inflacije.
PRIŠTINA - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele zatražili su u petak u Prištini od kosovskih vlasti da ispune obveze koje proizilaze iz zadnjeg izvješća o napretku te da stvarno provode i ubrzaju reforme kako bi se napredovalo u postizanju postavljena cilja - uključivanja u Europsku uniju. "Došao sam u Prištinu s jasnom porukom da Kosovo ima europsku budućnost i da ćemo mu pomoći na putu k Europskoj uniji", rekao je Barroso u izjavi novinarima, dodavši kako je zatražio od kosovskih vlasti da provedu brojne prijeko potrebne reforme. Barroso je pozvao na jačanje vladavine zakona i borbu protiv korupcije kako bi se ubrzao kosovski put k EU. Bruxelles očekuje puno više od Prištine, a to bi se trebalo očitovati i u idućem izvješću o napretku koji se očekuje u studenome ove godine, dodao je. Barroso je također danas u Prištini, u razgovoru s visokim kosovskim dužnosnicima, ponovio svoju potporu, izrečenu i dan prije u Beogradu, započetu kosovsko-srbijanskom dijalogu o tehničkim pitanjima koji se vodi pod okriljem EU-a. Pozvao je Kosovo da bude konstruktivno u započetu dijalogu sa Srbijom. Nakon razgovora s visokim europskim dužnosnicima kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i premijer Hashim Thaci izrazili su spremnost i predanost u ispunjavanju svih postavljenih obveza od tijela Europske unije. Barroso i drugi EU-ovi dužnosnici posjetili su novoosnovanu općinu Gračanicu kod Prištine, naseljenu s većinskim Srbima. Predsjednik EK-a položio je zajedno s premijerom Thacijem temeljni kamen za novu općinsku zgradu koju financira EU, a obišli su i srpski srednjovjekovni manastir Gračanicu.
UJEDINJENI NARODI - Bliskoistočni kvartet mirovnih pregovarača, SAD-a, EU-a, Rusije i UN-a, u petak je izrazio snažnu potporu stajalištu američkog predsjednika Baracka Obame o rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba i postizanja mira. Kvartet je u priopćenju pozvao dvije strane na ozbiljne i sadržajne pregovore i dogovor oko svih ključnih pitanja. "Članovi Kvarteta se u potpunosti slažu da hitno treba riješiti pitanje sukoba između Izraela i Palestinaca", stoji u zajedničkom priopćenju. "Kvartet ponavlja svoj glasni poziv dvjema stranama da premoste trenutne prepreke i da bez odlaganja i preduvjeta obnove direktne bilateralne pregovore", dodaje se u priopćenju. Obama je u svom govoru u četvrtak potvrdio da SAD čvrsto stoji uz Izrael po pitanju sigurnosti. Pozvao je dvije strane da sklope mirovni sporazum koji bi rezultirao dvjema državama, Izraelom i Palestinom, koje bi dijelile granicu iz razdoblja prije nego je Izrael 1967. u Bliskoistočnom ratu zauzeo Zapadnu obalu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji se u petak sastaje s Obamom u Washingtonu, odmah je reagirao i ocijenio da bi takav scenarij značio da su izraelske granice "neobranjive", sugerirajući da američka vlada ne razumije probleme s kojima se Izrael suočava. Izraelsko-palestinski mirovni pregovori vođeni pod okriljem SAD-a neslavno su propali prošle godine nakon što se Palestinska uprava povukla zbog odbijanja Izraela da produlji moratorij na izgradnju židovskih naselja na okupiranim palestinskim teritorijima.
BYDGOSZCZ - Poljska, Francuska i Njemačka podupiru stajalište američkog predsjednika Baracka Obame o sukobu na Bliskom istoku, izjavio je u petak poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski nakon sastanka sa svojim francuskim i njemačkim kolegama. "Podupiremo odvažnu poruku američkog predsjednika Baracka Obame koja se odnosi na hitnu potrebu djelovanja čiji je cilj rješenje bliskoistočnog sukoba", rekao je Sikorski na konferenciji za novinare održanoj zajedno s njemačkim kolegom Guidom Westewelleom i francuskim Alainom Juppeom, nakon sastanka u Bydgoszczu. "Barack Obama napravio je ono što mu je Europa savjetovala, a sada mi podupiremo njegovu odluku. Mi smo za rješenje koje podrazumijeva dvije države. Alternative rješenju dviju država nema, a ona bi se trebala ostvariti putem pregovora", izjavio je šef njemačke diplomacije Westerwelle, istaknuvši kako se Njemačka izjasnila za priznanje granica iz 1967. Juppe je kazao kako je u Obaminu govoru prepoznao "poruku koju Francuska upućuje arapskom narodu već nekoliko tjedana, a to je potpora pokretima za oslobođenje naroda. Pokrete nazivamo arapskim proljećem i smatramo da je to šansa koju treba zgrabiti", kazao je francuski ministar. Obama je u četvrtak u govoru o Bliskom istoku održanom i State Departmentu prvi put govorio o palestinskoj državi u granicama iz 1967.
BYDGOSZCZ - Poljski, francuski i njemački ministar vanjskih poslova očitovali su se u petak za ciljane gospodarske sankcije režimu bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka koji je svoje političke protivnike osudio na teške zatvorske kazne. "Te provokativne presude suparnicima na izborima i sve što se događa od prosinca neprihvatljivo je. Pojačat ćemo pritisak na bjeloruski režim sve dok ne promijeni svoju politiku", rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski nakon susreta s njemačkim kolegom Guidom Westerwelleom i francuskim Alainom Juppeom. "To uključuje točno određene sankcije tvrtkama. Ne opći embargo, već nešto što će otežati život tvrtkama koje financiraju taj režim", dodao je. "Sankcije neće pogoditi narod, već režim koji ga tlači", rekao je Westerwelle na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Bydgoszczu, na sjeverozapadu Poljske. "Dijelim mišljenje njemačkog kolege. O pitanju sankcija Bjelorusiji raspravljat će se u ponedjeljak u Bruxellesu, na sjednici ministara vanjskih poslova", rekao je Juppe. Kako navodi europski diplomat u Bruxellesu, 27 država članica Europske unije već su se dogovorile da će "imena trinaest osoba, uglavnom sudaca i tužitelja, dodati popisu" bjeloruskih dužnosnika čiju će imovinu EU blokirati i kojima se neće smjeti izdati vize.
NIKOZIJA - Sirijske snage sigurnosti ubile su najmanje 27 ljudi i ranile desetke drugih kad su u petak otvorile vatru na prosvjednike koji u nekoliko sirijskih gradova zahtijevaju demokratske promjene, objavili su sirijski aktivisti za zaštitu ljudskih prava. Najviše je žrtava bilo u Homsu, uporištu prosvjednika protiv režima, koji je u okruženju vojske već dva tjedna. Tamo je ubijeno 11 prosvjednika, među kojima i 10-godišnje dijete te 16-godišnji mladić, rekli su isti izvori. U mjestu Maret al-Naman nedaleko od grada Idliba ubijeno je 10 ljudi, među kojima i 15-godišnji adolescent, u Latakiji tri osobe, u Deri dvije, a jedna u predgrađu Damaska Daraji. Aktivisti su dali popis s imenima 27 poginulih.
LONDON - Iz NATO-a su u petak izvijestili kako su njihove snage u četvrtak presrele tanker Jupiter, jer su pretpostavile da se njime vojnim snagama koje predvodi libijski vođa Moamer Gadafi treba isporučiti gorivo. Gadafijeva vlada traži povećanje uvoza goriva koristeći kao izgovor međunarodne sankcije. "NATO-ove pomorske snage smiju zabraniti pristajanje u luke brodovima koji uplovljavaju ili isplovljavaju iz libijskih luka, ako postoji pouzdana informacija prema kojoj se brod ili teretnjak koriste kao pomoć u napadima ili predstavljaju prijetnju civilima - izravnu ili neizravnu", rekla je glasnogovornica NATO-a Carmen Romero. Jupiter je prvi tanker s gorivom koji plovi prema zapadnoj libijskoj luci, a za koji je službeno objavljeno da je prisilno preusmjeren. Romero je zanijekala da ovaj potez predstavlja promjenu u politici organizacije, dodavši kako su odluke o tomu hoće li se tankeri presretati i preusmjeravati donositi samo slučaj po slučaj. Tanker Jupiter nalazi se u tuniskoj luci Zarzis i još nije obavljen istovar zbog sukoba blizu libijske granice. Jupiter prevozi benzin koji je u rafineriji Saras na Sardiniji kupila nepoznata osoba ili tvrtka te je zaplovio prema Malti, a ondje je kapetan dobio instrukcije da nastavi prema Libiji.
AMAN - Nekoliko tisuća Jordanaca u petak je diljem zemlje prosvjedovalo osuđujući korupciju i tražeći reformu režima, a okupili su se na poziv islamskog pokreta i profesionalnih sindikata. U Amanu je oko 2.500 prosvjednika tražilo "reformu režima" i "borbu protiv korupcije". "Prosvjedi su poruka kralju, jer ne vidimo nikakvih znakova reformi", rekao je za France presse šef bratstva Muslimanske braće, Hamam Said. "Reforme su neizbježne", kazao je šef političkog ureda Fronta za islamsku akciju Zaki Bani Ršeid dodavši kako "vođe imaju dva izbora - reforme ili odlazak s vlasti". U pokrajini Tafileh, na jugu zemlje, više od 1.500 ljudi osudilo je korupciju i pozvalo na odlazak vlade Marufa Bakita. I u susjednom gradu Karaku, nekoliko stotina okupljenih prosvjedovalo je nakon molitve tražeći da "korumpirani budu kažnjeni".
SARAJEVO - Vlada Sarajevske županije u petak je odlučila da se ocjena iz vjeronauka u javnim školama u tom dijelu Bosne i Hercegovine ipak uračunava u završnu prosječnu ocjenu, a mjerodavni ministar Emir Suljagić zbog te je odluke ponudio ostavku. Nakon izvanredne sjednice županijske vlade objavljeno je priopćenje u kojemu stoji kako je prevladalo stajalište da bi retroaktivna primjena propisa narušila temeljnu vladavinu prava pa se naputak ministra Suljagića iz travnja o uvođenju opisne ocjene za vjeronauk neće primjenjivati na učenike koji sada završavaju razrede. Vlada je pak istodobno odlučila da se do početka iduće školske godine donesu kriteriji kako bi se izbjegla diskriminacija učenika ovisno o tome pohađaju li vjeronauk ili ne, što se posebice događa kad prelaze s jedne obrazovne razine na drugu. Jedna od mjera trebalo bi biti i žurno uvođenje predmeta koji bi bio alternativa vjeronauku. Više lokalnih medija izvijestilo je kako je ministar Suljagić nakon tih zaključaka županijske vlade podnio pisanu ostavku, no on to nije izrijekom potvrdio. Povlačenje naputka tražili su županijski ministri iz Stranke demokratske akcije (SDA) i to nakon žestokih napada na Suljagića iz Islamske zajednice BiH.
MADRID - Deseci tisuća Španjolaca bijesnih zbog velike nezaposlenosti u zemlji prosvjeduju šesti dan zaredom u gradovima diljem zemlje, a vlada vjerojatno neće uvesti zabranu protiv prosvjeda, jer strahuje od mogućih sukoba na ulicama. Nezadovoljni zbog ekonomske i gospodarske stagnacije te zbog mjera štednje koje je donijela vlada, prosvjednici su, nakon višegodišnjeg strpljenja, odlučili ozbiljno štrajkati. Unatoč tomu što je izborno povjerenstvo u četvrtak zaključilo da će se prosvjedi u subotu proglasiti ilegalnima, a riječ je o danu uoči izbora na kojima će Španjolci birati 8.116 gradskih vijeća te 13 od 17 regionalnih uprava, premijer Jose Luis Zapatero izjavio je kako ne može zabraniti prosvjede. Naime, u zemlji vlada najviša nezaposlenost u odnosu na ostale članice EU-a i iznosi čak 21,3 posto. "Duboko poštujem prosvjede španjolskog naroda, koji su mirni i shvaćam da ih je na njih potaknula ekonomska kriza i nade mladih da će se uspjeti zaposliti", rekao je Zapatero u intervjuu. Također je kazao kako ministarstvo pravosuđa razmatra odluku izbornog povjerenstva, kako bi definitivno ustvrdilo hoće li ona stupiti na snagu. Prosvjednici pozivaju Španjolce da ne glasaju za dvije glavne stranke, ni za socijaliste, ni za oporbenu Narodnu stranku desnog centra.
MADRID - Španjolskim vladajućim socijalistima prijeti u nedjelju težak poraz na lokalnim izborima zbog krize i rekordne nezaposlenosti te narod najavljuje da će nastaviti prosvjede i na izborni dan iako je središnje izborno povjerenstvo zatražilo zabranu jer je to protivno izbornom zakonu. Oko 34,6 milijuna španjolskih birača pozvano je izabrati 8.116 gradonačelnika, više od 68.400 gradskih vijećnika i 824 zastupnika pokrajinskih parlamenata. Deset mjeseci do parlamentarnih izbora, 13 od 17 autonomnih pokrajina bira lokalni parlament, a sve općine gradska vijeća. U jeku izborne kampanje neočekivan prosvjedni pokret okupio je raznolike društvene slojeve, među kojima su mladi, nezaposleni i umirovljenici. U socijalista oni bude nelagodu, a u konzervativnoj oporbi želju da njihovu snagu iskoriste u izborne svrhe.
CORK - Britansku kraljicu Elizabeta II. u petak su gomile ljudi srdačno ispratile u Corku, drugom najvećem gradu u Irskoj, prije nego će se ukrcati u kraljevski zrakoplov nakon povijesnog posjeta koji već sada analitičari ocjenjuju uspješnim. Posljednjeg dana posjeta kraljica je na srdačnost Iraca odgovorila neplaniranom šetnjom i rukovanjem s okupljenima u samom središtu Corka. "Ovo će pokazati svijetu da je prošlost iza nas. Trebala su nam desetljeća da postignemo mir i ovo je sada šlag na tortu", kazala je 41-godišnja Pamela Hyland koja je na ispraćaj dovela 9-godišnju kćer. Organizatori su s olakšanjem odahnuli nakon okončanja četverodnevnog posjeta, prvog posjeta nekog britanskog monarha Republici Irskoj od osamostaljenja od Velike Britanije 1921. Kraljica je tijekom posjeta položila vijenac na spomenik onima koji su se borili protiv britanske krune i posjetila mjesto pokolja 14 Iraca koje su ubile britanske snage. U govoru naciji je izrazila sućut s onima koi su patili tijekom sukoba koji je trajao nekoliko stotina godina.
STOCKHOLM - Švedski državni tužitelj optužio je u petak 23 žene i muškarca za posjedovanje i raspačavanje fotografija pedopornografskog sadržaja, doznaje se od suda u Falunu. Jedinog optuženika, Larsa Skoglunga (42), sumnjiči se za organiziranje mreže, budući da je preko interneta slao optuženicama velik broj pornografskih fotografija djece. Optuženice, između 38 i 70 godina starosti, dolaze iz raznih gradova u Švedskoj, po optužnici koju je dobila francuska novinska agencija France Presse. Skoglund je uhićen u rujnu, pri čemu je kod njega pronađena 1.181 fotografija i 40 filmova koje je tužiteljstvo ocijenilo kao dječju pornografiju. Čini se da se Skoglund, koji bi mogao dobiti šest godina zatvora, upoznao s optuženicama na internetskim forumima i postupno ih je privolio da primaju dječju pornografiju. Optuženice, među kojima su neke bile u kratkoj vezi sa Skoglundom, nisu posjedovale veće količine nezakonitih dokumenata. Kod svake je pronađeno između 6 i 71 dokument i prijete im "do dvije godine zatvora", rekao je tužitelj Niclas Eltenius.