FRANKFURT - Deficit tekuće bilance plaćanja eurozone u ožujku je smanjen na 4,7 milijardi eura, priopćila je u petak Europska središnja banka (ECB). ECB je ujedno revidirao podatke za veljaču koji sada pokazuju manjak od 6,5 milijardi eura. U prvoj procjeni njegova je vrijednost određena na 7,2 milijarde eura. Tekući račun bilance plaćanja, koji uključuje uvoz i izvoz roba i usluga, te kapitalne transfere pažljivo je praćeni pokazatelj sposobnosti neke zemlje ili regije da podmiruje svoje račune u svijetu. Ključan je za dugoročno povjerenje ulagača i trgovinskih partnera. U 12-mjesečnom razdoblju zaključno s krajem ožujka manjak u tekućoj bilanci plaćanja eurozone oštro je porastao, na 52,2 milijarde eura, ili 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda. To je značajno više nego u godini ranije, kada je akumulirani deficit iznosio 13 milijardi eura. Eurozona je višak tekuće bilance plaćanja posljednji puta zabilježila u siječnju 2010.
WASHINGTON - Oporavak svjetskog gospodarstva od krize ubrzava ali mu i dalje prijete zastoji, upozorio je vršitelj dužnosti izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) John Lipsky, tražeći međunarodnu potporu za uzdrmana europska gospodarstva. "Oporavak svjetskog gospodarstva ubrzava ali je i dalje krhak, neujednačen i obilježen neizvjesnostima", kazao je Lipsky u četvrtak na sastanku Odbora Bretton Woods, privatne savjetodavne grupe MMF-a i Svjetske banke. Iskoristio je govor na sastanku kako bi signalizirao kontinuitet a ne promjene nakon što je na čelnoj poziciji u MMF-u zamijenio Dominiquea Strauss-Kahna koji je podnio ostavku zbog optužbe za napastovanje u New Yorku. Lipsky je naglasio da europske zemlje čija su gospodarstva zapala u velike teškoće zbog dužničke krize zaslužuju međunarodnu potporu. Strauss-Kahn pomogao je skrojiti velike MMF-ove pakete pomoći za dugovima pritisnute europske zemlje. "Postoje važni razlozi zašto njihovi europski susjedi i svjetska zajednica – kroz MMF – podupiru njihova reformska nastojanja", naglasio je Lipsky.
BUENOS AIRES - Povećanje proizvodnje najbolji je način da se zauzda zabrinjavajući rast cijena hrane u svijetu, priopćila je Argentina nakon diskusije unutar G20 o francuskom prijedlogu da se pojača regulativa svjetskih tržišta roba. Francuska je od skupine 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju (G20) zatražila podršku reforama čiji je cilj stabilizacija tržišta kroz ublažavanje naglih kolebanja cijena na robnim tržištima. Argentina je jedan od najvećih izvoznika soje, kukuruza i pšenice u svijetu. Kao i susjedni Brazil, u Buenos Airesu smatraju da je veća proizvodnja rješenje za problem poskupljenja hrane koje je izazvalo višemjesečne prosvjede diljem sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Kao rješenja dodaju se unapređenje tehnologije, te oštrija konkurencijom većeg broja proizvođača, rekao je argentinski ministar za poljoprivredu Julian Dominguez na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s francuskim kolegom Brunom Le Maireom. Veliki su se svjetski proizvođači hrane bojali da bi francuski prijedlog mogao uključivati kontrolu cijena, no Le Maire na radnom sastanku G20 o toj temi otklonio te bojazni. Brazil je u travnju nakon početnog protivljenja podupro francuski prijedlog o postroženoj regulativi tržišta roba ali brazilski dužnosnici slažu se da je povećanje proizvodnje najbolji način zauzdavanja cijena.
BRUXELLES - Europska komisija zaprijetila je u četvrtak nekim članicama EU-a, uključujući i nekoliko njih pritisnutih dužničkom krizom, da će protiv njih pokrenuti pravni postupak ukoliko ne budu primjenjivale nove europske propise za banke. Izvršno tijelo Europske unije dalo je Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj rok od dva mjeseca da predstave mjere kojima će dokazati da provode zakone za osiguravanje solidnosti banaka. Belgija, Luksemburg, Slovačka i Švedska samo djelomično provode zakone koji su se trebali početi primjenjivati od 1. siječnja, navodi Komisija. Takvom direktivom EU nastoji spriječiti prekomjerne bankarske bonuse i nametnuti više kapitalne zahtjeve za banke. Grčka je prva u eurozoni u prošloj godini primila međunarodnu pomoć, a Portugalu je ona odobrena ovog tjedna, u sklopu europskih nastojanja da se obuzda nepopustljiva dužnička kriza. Španjolska, čije su banke jako izložene lošim kreditima nakon pucanja balona na tržištu nekretnina u 2008., poduzela je drastične mjere štednje kako ne bi morala tražiti pomoć.
ZAGREB - Europski parlament pozvao je nedavno na veća izdvajanja iz Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) za zaštitu šuma, uz uvjet da su vlasnici usklađeni s politikama očuvanja bioraznolikosti i drugim politikama vezanim za zaštitu okoliša, pišu europski mediji. Autor izvješća koje je izglasao EP, grčki socijalistički zastupnik Kriton Arsenis, kazao je da se za šume trenutno izdvaja jedan posto iz proračuna CAP-a, ali nije precizirao koja bi svota po njemu bila dovoljna. Politika šuma nije u ovlasti EU-a, iako pitanja šuma djelomično potpadaju pod politike EU-a o trgovini, zaštiti okoliša i poljoprivredi. Četrdeset i dva posto europskog teritorija pokriveno je šumama, oko 63 posto sjeverne Europe, a najviše u Švedskoj i Finskoj. Europska strategija o šumama, koje imaju različite socio-ekonomske i ekološke funkcije, datira iz 1998., a sadašnji akcijski plan iz 2006. istječe ove godine. Europska komisija prošloga je mjeseca sazvala prvi sastanak predstavnika zemalja članica i svih uključenih kako bi se razgovaralo o akcijskom planu nakon 2011., pri čemu je formirana radna skupina kako bi do kraja godine pripremila prijedloge za reviziju europske politike šuma.
OSLO - Norveška je odlučila obustaviti novčanu pomoć Grčkoj koja je zapala u teške financijske teškoće, ocijenivši da Atena ne poštuje svoje obveze, priopćio je šef norveške diplomacije Jonas Gahr Stoere. Norveška nije članica Europske unije, ali je dio Europskog gospodarskog prostora (EEA) koji obuhvaća 27 zemalja EU-a, te Norvešku, Island i Liechtenstein - i na to ime uplaćuje novčani doprinos kako bi se izjednačile gospodarske i društvene razlike u Europi. "No naišli smo na teškoće u provedbi s Grčkom, gdje obveze nisu ispunjene", rekao je Stoere u parlamentu. "Dakle, moramo obustaviti plaćanja u korist Grčke u okviru EEA-a, do nove odluke", rekao je. Kako navodi novinska agencija NTB, Norveška, ali i Island i Liechtenstein sumnjaju da se njihova financijska pomoć nije namjenski koristila i da Grčka nije ispunila svoju obvezu da s 50 posto iznosa sufinancira projekte EEA-a. Od 248 milijuna kruna (više od 30 milijuna eura) koje je Norveška prvotno namijenila Grčkoj, isplaćeno je tek 13 milijuna, a ostatak je blokiran do nove odluke, prenosi NTB-u.
PEKING - Kina je dodatno ojačala svoju poziciju na svjetskom tržištu rijetkih metala, podižući poreze na te izuzetno važne sirovine za tehnološku industriju i zabranjujući njihovu proizvodnju odvajanjem od sirovih rudača. Kineska je vlada također u četvrtak navečer najavila da će zabraniti povećanje proizvodnih kapaciteta za postojeće projekte odvajanja rijetkih metala od sirovih rudača. Ministarstvo trgovine ranije je najavilo da će od petka proširiti izvozne kvote za rijetke metale na metalne legure koje sadrže više od 10 posto tih elemenata. Te su dvije koordinirane najave dio kampanje kojom vlada u Pekingu nastoji pojačati kontrolu nad tržištem rijetkih metala. Državno je vijeće priopćilo da je njegova nova politika usmjerena na "promicanje održivog i zdravog razvoja sektora rijetkih metala", čija važnost raste tim više uzme li se u obzir činjenica da Peking gotovo ima monopol nad proizvodnjom u tome sektoru.
TOKIO - Japan razmišlja o povećanju stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) do 2015. na 10 posto sa sadašnjih pet posto, kako bi tim prihodima financirao rastuće troškove socijalnog osiguranja, piše japanski list Yomiuri. Ministar gospodarstva Kaoru Yosano kazao je, međutim, da o takvom prijedlogu zasad nije bilo govora. "Nisam vodio takve razgovore. Moguće je da su glasine o takvim namjerama procurile od onih koji zagovaraju tu zamisao", kazao je Yosano, ujedno zadužen za poreznu i reformu socijalnog osiguranja. Premijer Naoto Kan, koji ne uživa veliku popularnost, u glavne je prioritete svoga programa uvrstio reforme socijalnog osiguranja i poreznog sustava i vlada želi uključiti prijedlog povećanja poreza u navedene reforme čiji nacrt namjerava izraditi do lipnja, piše list Yomiuri, ne navodeći izvore. Iako je stopa PDV-a u Japanu, čiji javni dug je dvostruko veći od 5.000 milijardi dolara vrijednog gospodarstva, među najnižima u skupini značajnih svjetskih gospodarstava, tamošnje su vlade odgađale njezino podizanje zbog straha od negodovanja ulagača.
TOKIO - Izvršni direktor japanskog Tepcoa, operatera koji upravlja oštećenom nuklearnom elektranom u Fukushimi, podnio je ostavku nakon što je tvrtka objavila gubitak u visini 1.250 milijardi jena (15,3 milijardi dolara) u protekloj poslovnoj godini. Masataku Shimizua zamijenit će na toj poziciji sadašnji izvršni direktor Tepcoa Toshio Nishizawa. Tepcov je neto gubitak u poslovnoj godini koja je završila 31. ožujka najviši u povijesti poslovanja nefinancijskih tvrtki u Japanu. U prethodnoj poslovnoj godini tvrtka je zabilježila dobit u visini 134 milijarde jena. Potres i tsunami koji su 11. ožujka pogodili Japan teško su oštetili nuklearku u Fukushimi, koja otada ispušta radioaktivno zračenje u okoliš.
SARAJEVO - Poznati francuski filozof Bernard-Henri Levy stao je u obranu sada već bivšeg direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Domniniquea Strauss-Kahna, kojega američko pravosuđe tereti za pokušaj seksualnog napada na hotelsku sobaricu. U autorskom tekstu što ga je u petak prenio sarajevski "Dnevni avaz", Levy sugerira kako je Strauss-Kahn možda žrtva urote motivirane njegovim zalaganjem da se državama u problemima poput Grčke pomogne "a da ih se ne baci na koljena". "Ono što znam jest da ništa na svijetu ne odobrava da se jednog čovjeka tako baca među zvijeri. Ono što znam jest da ništa, nikakva sumnja... ne odobrava da se cijeli svijet naslađuje tog jutra spektaklom siluete vezane lisičinama, osobe koja je i nakon trideset sati pritvora ponosna", napisao je Levy, poznat po svom snažnom zalaganju za intervenciju međunarodne zajednice protiv srpskih snaga u BiH. Francuski se filozof i publicist očitovao kao prijatelj Strauss-Kahna, ističući kako će to i ostati jer tvrdi da nije riječ ni o kakvom monstrumu kako ga se sada pokušava predstaviti u medijima.
LONDON - Cijene nafte porasle su na međunarodnim tržištima, budući da je ulagače na kupovine potaknuo slabiji dolar i rast na tržištima dionica. Na američkom su tržištu cijene nafte za isporuke u lipnju porasle 1,11 dolara, na 99,55 dolara. U Londonu se barelom trgovalo po 72 centa višoj cijeni od 112,14 dolara. "Cijene nafte znatno su se stabilizirale i na njih su u posljednje vrijeme više utjecali vanjski faktori poput tečaja eura i dolara i tržišta dionica nego odnos ponude i potražnje", ističe Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Dolar je oslabio prema euru i jenu budući da naznake usporavanja rasta američkog gospodarstva navode na zaključak da će tamošnja središnja banka Fed još dulje vrijeme držati ključne kamate na rekordno niskim razinama. Slabiji dolar podupire cijene nafte jer jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta, potičući potražnju. "Tržište se sada okreće OPEC-u kako bi utvrdilo reakciju na nedavna zbivanja", dodao je. OPEC je na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena referentne košarice njegove nafte u četvrtak iznosila 107,88 dolara, što znači da je porasla za 48 centi u odnosu na dan ranije.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi potporu su dobivali od energetskog sektora, no trgovci ne očekuju veće dobitke s obzirom na predstojeći vikend i moguće loše vijesti u vezi rubnih zemalja eurozone. Londonski Ftse indeks u takvim se okolnostima održao u plusu od 0,13 posto, na 5.963 boda. Frankfurtski DAX oslabio je pak za 0,5 posto, na 7.139 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,19 posto, spustivši se na 4.020 bodova. Na tržištu je stanje i dalje osjetljivo s obzirom na nastavljene razgovore o rješenju za grčke dužničke probleme. Najviše se strahuje da bi bilo kakav vid restrukturiranja duga mogao izazvati širenje krize izvan granica Grčke. Među većim dobitnicima u energetskom sektoru bio je britanski naftni div BP, s rastom cijena dionica od 3,5 posto nakon što su mu partneri pristali isplatiti 1,1 milijardu dolara na ime troškova golemog izlijevanja nafte prošle godine u Meksičkom zaljevu. Podršku energetskom sektoru da je rast cijena nafte. Dionice francuskog diva naftne industrije Totala ojačale su 1,1 posto. Na strani dobitnika bio je i rudarski sektor, temeljem rasta cijena bakra i ostalih metala.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u četvrtak u fokusu ulagača bila dionica poslovne društvene mreže LinkedIn, kojoj je cijena u prvom danu trgovanja udvostručena, no slabi makroekonomski pokazatelji spriječili su veći rast vodećih indeksa. Dow Jones indeks ojačao je 45 bodova, ili 0,36 posto, na 12.605 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,22 posto, na 1.343 boda, a Nasdaq indeks 0,30 posto, na 2.823 boda. Zvijezda dana bila je poslovna društvena mreža LinkedIn, nakon uspješno provedene najveće javne ponude dionica jedne internetske kompanije još od Googlea. U prvom danu trgovanja na burzi cijena dionica LinkedIna skočila je 109 posto, na 94,25 dolara. Ulagači se nadaju da je ovo samo uvertira u druge javne ponude društvenih mreža poput Faceabooka, Twittera... No slabi makroekonomski podaci nisu dozvolili ulagačima da se 'razmašu'. Jučer je objavljeno da je broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna pao više od očekivanog, no ukupan broj zahtjeva i dalje je iznad razina koje bi ukazivale na brži oporavak tržišta rada.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, dok se tečaj eura probio iznad razine od 1,43 dolara, nakon novih naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks jutros balansira na rubu pozitivnog i negativnog područja, a cijene dionica stagniraju i u Hong Kongu te Šangaju. Južnokorejski Kospi indeks porastao je 0,7 posto, dok su u Singapuru i Australiji indeksi oslabili između 0,2 i 0,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Među dobitnicima su jutros dionice internetskih kompanija, nakon jučerašnjeg sjajnog debuta LinkedIna na Wall Streetu. U prvom danu trgovanja na burzi cijena dionice te poslovne društvene mreže skočila je 109 posto. Zahvaljujući tome, jutros je cijena dionice Alibaba.coma, najvećeg kineskog e-commerce portala, porasla 1,2 posto, a Tencent Holdingsa, najveće kineske internet kompanije, 0,8 posto.