Potraga za posmrtnim ostacima nestalih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) provodi se u mjestu Ivandića kuće u blizini magistralne ceste prema Uskoplju, a odmah su otkriveni sitni dijelovi kostiju za koje se pretpostavlja da su ljudskog podrijetla.
Sud BiH u utorak je prihvatio sporazum o priznanju krivnje što ga je Enes Handžić, bivši pomoćnik zapovjednika 307. brigade Armije BiH zadužen za sigurnost, sklopio s državnim odvjetništvom.
Handžića je državno odvjetništvo BiH optužilo za zločine nad zarobljenim pripadnicima HVO i civilima hrvatske nacionalnosti na području Bugojna počinjene 1993. godine.
Zajedno s Hadžićem optuženi su Nisvet Gasal, Musajb Kukavica i Senad Dautović, bivši vojni i policijski zapovjednici u Bugojnu.
Handžić je priznao odgovornost za ove zločine, a državna odvjetnica Slavica Terzić sudskom je vijeću predložila da mu na temelju te činjenice izrekne zatvorsku kaznu u rasponu od pet do deset godina.
Sud BiH nije objavio pojedinosti Handžićeva priznanja, no državna odvjetnica Terzić potvrdila je kako je on otkrio lokaciju na kojoj su pokopana tijela barem trojice likvidiranih pripadnika HVO koji su prije toga bili zatočeni na nogometnom stadionu u Bugojnu.
Prema dostupnim podacima, ondje je bilo zatočeno više od 300 zarobljenih hrvatskih bojovnika i civila, a brojni među njima zlostavljani su te odvođeni na kopanje rovova na prvim crtama bojišnice.
Većina je naknadno razmijenjna, no dvadeset odvedenih zatočenika nikada se nije pronađeno i oni se do danas vode kao nestali.
Do Handžićeva priznanja sudjelovanja u zarobljavanju Hrvata doveo je i iskaz zaštićenog svjedoka koji je opisao ustroj i način funkcioniranja bošnjačke vojne i i civilne vlasti u ratnom Bugojnu, te je ukazao na moguće lokacije na kojima su pokopani neki od ubijenih Hrvata.
Nakon priznanja krivnje, postupak protiv Handžića oddvojen je od suđenja ostaloj trojici optuženika a izricanje kazne sud je zakazao za 25. svibnja.
Suđenje "bugojanskoj četvorki" privuklo je posebnu pozornost javnosti u BiH zbog moguće umiješanosti sadašnjeg ministra obrane BiH Selme Cikotića i ratnog načelnika općine Bugojno Dževada Mlaće u počinjene zločine.
Oni su se na suđenju do sada pojavili samo u ulozi svjedoka i za sada nema naznake da su i oni postali predmetom istrage.