Na kongresu je predstavljen masterplan razvoja hrvatskog gospodarstva koji sadrži ključne točke razvoja Hrvatske.
Dosadašnja makroekonomska politika u kojoj je rast zasnovan na uslugama, zaduživanju, potrošnji, prodaji imovine i gašenju industrije je potrošena, a rješenje je u novoj doktrini u kojoj su proizvodnja i industrija osnova razvoja, rekao je Ferdelji, koji je i jedan od autora masterplana.
Smatra kako je vladin program gospodarskog oporavka polučio suprotne učinke od očekivanih, odnosno gubitak 56 tisuća radnih mjesta, povećanje nelikvidnosti i inozemnog duga te pad BDP-a.
Glavnom polugom deindustrijalizacije drži monetarne škare, odnosno nepovoljan tečaj kune.
Monetarnu štetu izvoznicima, a korist uvoznicima, po njegovom mišljenju, čine "monetarne škare", to jest razlika između stvarnog tečaja i tečaja valute koji slijedi inflaciju. Tako izvoznicima ulazni troškovi rastu u skladu s inflacijom, a prihodi u skladu s tečajem dok je kod uvoznika obrnuto.
Stoga Ferdelji predlaže povećanje poreza na dobit neto uvoznicima za iznos monetarne koristi, a smanjenje poreza neto izvoznicima za monetarnu štetu.
Masterplan ima deset područja promjena, a to su koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije u skladu sa statusom priključenja EU, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe, uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje te promjene u ostalim područjima.
Pokrovitelj 1. kongresa hrvatskih menadžera i poduzetnika je predsjednik Republike Ivo Josipović, a njegov izaslanik, predsjednikov savjetnik za gospodarstvo Boris Cota slaže se s Ferdeljijem da je prije krize Hrvatska, poput drugih zemalja srednje i istočne Europe, prošla razdoblje prosperiteta temeljenog na priljevu dužničkog kapitala te da sada treba novi model rasta. Pritom trebaju izostati pritisci na monetarnu vlast koji se, po njegovim riječima, javljaju kad izostanu reforme.
Cota smatra da prilagodbu novom modelu rasta ne treba pratiti radikalna reforma tržišta rada već smjer prema "fleksigurnosti" te da Hrvatska mora pokušati razviti visokotehnološko gospodarstvo.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec je kazao kako je HOK svoje prijedloge za izradu masterplana podijelio u dvije skupine - mjere za oporavak obrtništva i mjere za jačanje strukovnog obrazovanja.
Masterplan, o kojem raspravlja stotinjak sudionika kongresa, čiji su suorganizatori CROMA, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca, bit će dodatno usuglašen s gospodarskim udrugama, a onda će biti proslijeđen državnim institucijama.
Na skupu je istaknuto kako će na parlamentarnim izborima menadžeri i poduzetnici podržati opciju koja u svoj program uključi najviše elemenata masterplana.