"Ako budete dirali u vjeronauk, imat ćete 'sarajevsko ljeto' na ulicama Sarajeva, da znate", kazao je reis Cerić na okupljanju mislimanskih vjernika kod Mostara proteklog vikenda.
Odluku o novom načinu ocjenjivanja uspjeha učenika koji uče vjeronauk u javnim školama poglavar Islamske zajednice u BiH opisao je kao dokaz da ministar obrazovanja sarajevske županije Emir Suljagić "mrzi islam i muslimane".
Obrazovni sustav u BiH potpuno je decentraliziran pa ga Republika Srpske uređuje na jedan način a svaka od deset županija u Federaciji BiH na način propisan vlastitim zakonima.
Vjeronauk je uveden u sustav svih javnih škola unatoč protivljenju dijela javnosti, s tim da se taj predmet uči kao izborni, no jednom kada se za to odluče učenik ili njegovi roditelji on postaje obvezatan i ocjenjuje se a ocjena je po pravilu ulazila u konačni prosjek na završetku školske godine.
Ministar Suljagić je pak ocijenio kako se time u pravilu diskriminiraju učenici koji ne pohađaju vjeronauk, tim prije jer u školama gotovo nigdje nije uveden zamjenski predmet za vjeronauk poput, primjerice, etike iako je to bila zakonska obveza.
"Naša djeca ne mogu pred našim zakonima biti u neravnopravnom položaju, ne mogu biti jednaka i jednakija. Drugi je razlog to što u ovom trenutku naprosto nema novaca za uvođenje alternativnog predmeta", pojasnio je Suljagić svoj postupak u jednom od javnih očitovanja za lokalne medije.
Na Suljagićevu su odluku zajednički reagirali vjerskoprosvjetna služba Rijaseta IZ BiH i katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije, uputivši ministru službeni zahtjev da se odluka poništi.
Jedan od argumenata bilo je i to što je temeljnim ugovorom između BiH i Svete Stolice definirano kako država BiH priznaje vjeronauk kao temeljno pravo pod istim uvjetima kao i za sve druge obvezne predmete.
Međureligijsko vijeće BiH izrazilo je iznenađenje jer se Suljagić nije ni s kim konzultirao te je ministrov potez u priopćenju opisalo kao "udar na vjeronauk, crkve i vjerske zajednice".
Reis Cerić je u jednom pd prvih istupa optužio Suljagića za izdaju onih koji su poginuli u ratu za obranu BiH.
"Oni koji leže na Kovačima (groblju u Sarajevu na kojemu su pokopani poginuli pripadnici Armije BiH) nisu dali živote da bi on (Suljagić) ukidao vjeronauk", izjavio je Cerić u džamiji u Sarajevu, dodajući kako mu pravo za to nisu dali ni članovi obitelji Suljagić ubijeni u Srebrenici.
Cerić je sugerirao kako je promjena načina ocjenjivanja tog predmeta tek uvod u njegovo potpuno ukidanje.
Suljagić se pak osjetio posebice pogođen Cerićevim istupom i zbog toga što je osobno preživio genocid u Srebrenici gdje je i rođen 1975. godine.
U vrijeme pada srebreničke enklave u srpnju 1995. godine radio je kao prevoditelj za UNPROFOR i preživio je isključivo zahvaljujući toj činjenici.
Srpske su postrojbe pak ubile trinaest članova njegove obitelji.
Ceriću je stoga javno poručio kako ga nema pravo prozivati na taj način a posebice kako ne smije zlorabiti tragičnu smrt članova njegove obitelji.
U obranu ministra Suljagića stali su brojni mediji i nevladine udruge poput PEN centra i Helsinškog odbora.
Bosanski franjevac Petar Jeleč u javnom je reagiranju istaknuo kako u Suljagićevoj odluci nema ničega prijepornoga.
"Osobno sam bio i ostao mišljenja da vjeronauku uopće nije mjesto u školama jer je dosadašnja praksa i u Hrvatskoj i u Srbiji a evo i u BiH pokazala da je rječ o promašenom projektu", kazao je Jeleč zauzevši se za uvođenje predmeta religijske kulture.
Sociolog religije i profesor na sarajevskom fakultetu politilkih znanosti Dino Abazović podsjetio je pak kako odnos religijskih zajendica i države ni u Europskoj uniji nije jednoznačno rješen.
"No kako god država i religijske zajednice uredile svoj odnos, on ne smije rezultirati diskriminacijom onih koji ne pripadaju konkretnim religijskim zajednicama. Po mom sudu ministarstvo nije narušilo ova načela", kazao je Abazović kako ga u utorak citira list "Oslobođenje".