ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra kako je realno očekivati da Hrvatska u lipnju završi pregovore o ulasku Hrvatske u EU jer je, kako je kazao danas na Pantovčaku, napravila vrlo važne pomake u ispunjavanju mjerila. Odgovarajući na pitanja novinara u sklopu tradicionalne "kave s građanima" Josipović je izrazio uvjerenje da će Europska komisija pozitivno ocijeniti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavljima 23. Pravosuđe i temeljna prava i 8. Tržišno natjecanje. "Hrvatska je u stvarima koje traži EU napravila vrlo važne pomake. Oni se zaista mogu prikazati brojkama. Naravno, ovisi o europskim zemljama, o Europskoj komisiji, kako će oni to ocijeniti. Ja vjerujem da će ocijeniti dovoljnim da nam se da podrška da nam se put u Europu otvori u cijelosti i zatvore pregovori", rekao je Josipović te na pitanje novinara odgovorio kako misli da je realno da Hrvatska u lipnju završi pregovore. Upitan kako komentira nezadovljstvo saborskih zastupnika činjenicom da su s izvješćem prvo bili upoznati veleposlanici zemalja EU, a ne javnost i Hrvatski sabor, Josipović je odgovorio kako pretpostavlja da su rokovi diktirali takav slijed događaja te izrazio uvjerenje da će Vlada sadržaj izvješća predstaviti i javnosti.
RIM - Stotine imigranata iz sjeverne Afrike došle su do talijanske obale u posljednja 24 sata, što je pridonijelo imigracijskoj krizi koja je izazvala napetost među europskim vladama i razmišljanja o privremenoj ponovnoj uspostavi granične kontrole. Policija je priopćila da je osam brodova s oko 1800 ljudi iz Tunisa i Libije doplovilo do otočića Lampeduse u petak u noći na subotu. Lampedusa, otok na pola puta između Tunisa i Sicilije s 5000 stalnih stanovnika, u središtu je imigracijske krize koju su prouzročile pobune u sjevernoj Africi. Stanje na otoku je kritično jer u izbjegličkim centrima ima mjesta za 850 ljudi. Ukupno je više od 35.000 Afrikanaca, među kojima oko 24.000 ilegalnih imigranata iz Tunisa, došlo je do Lampeduse ili do drugih malih talijanskih otoka od početka ove godine. Tisuće su prebačene u prihvatne centre u Italiji otkako je premijer Silvio Berlusconi obećao krajem ožujka da će očistiti Lampedusu, ali prepuni brodovi i dalje stižu. Italija je pozvala druge vlade EU-a da pomognu u njihovom zbrinjavanju, ali je su takvi pozivi izazvali uzbunu posvuda u Europi.
SANTIAGO - Čileanski sud u petak je svećeniku Ricardu Munozu dosudio desetogodišnju kaznu zatvora zbog seksualnih odnosa sa maloljetnicima, a gotovo istodobno, zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih polaznika jednoga čileanskog sjemeništa osumnjičen je i pritvoren još jedan čileanski svećenik, prenio je AFP. Sud u Melipilli, gradu 60 km udaljenom od Santiaga, na petogodišnji je zatvor osudio i partnericu oca Munoza, s kojom ima dvoje djece, a koja mu je pomagala u organiziranju sastanaka s maloljetnicima u motelima na području oko Santiaga. Otac Munoz (55) osuđen je i zbog posjedovanja pornografskog i pedofilskog materijala. Uhićen je u siječnju 2010. godine. Njegov dvostruki život otkriven je nakon policijske istrage, ali i reportaže objavljene u programu javne televizije TVN. U drugome slučaju seksualnog zlostavljanja maloljetnika zabilježenom na jugu zemlje, sud u gradu Concepcionu odlučio je pritvoriti oca Audina Araya, zbog optužbi da je seksualno zlostavljao troje svojih učenika u dobi od 15 do 17 godina u katoličkom sjemeništu, čiji je bio rektor. Njegov odvjetnik Marcelo Torres smatra kako "optužbe nisu sasvim jasne, neprecizne i kontradiktorne". Katolička crkva u Čileu, u kojoj je rimokatoličko stanovništvo u ogromnoj većini (80 posto), prošli je mjesec i službeno zatražila "oprost" zbog seksualnih zlostavljanja što su ih nad maloljetnicima počinili neki čileanski katolički svećenici.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. u subotu je izrazio žaljenje zbog "novih problema i novih oblika sužanjstva" koji postoje u suvremenu svijetu, poput "nesigurnosti, siromaštva i emigracije". "U naše doba pojavljuju se novi problemi i nove vrste sužanjstva", rekao je Papa primajući u audijenciju izaslanstvo pontifikalne misionarske zajednice, dodavši kako ga nisu pošteđeni ni bogati koji također strahuju za budućnost, jednako kao i stanovnici zemalja u razvoju, koji su, smatra Papa, među ostalim, žrtve globalizacije što je često karakterizira želja za profitom, sve veći broj siromašnih, potom osoba koje su prisiljene napustiti domovinu, kao i sve veći broj ugnjetavanih. Benedikt XVI. ponovno je pozvao kršćane, kako je to učinio i polovinom prosinca na Svjetski dan mira, "da ne strahuju", jer imaju svoju vjeru.