ZAGREB - Danas štedimo za buduće generacije, rekao je uoči posjeta Hrvatskoj u intervjuu za Hrvatsku televiziju norveški kralj Harald V. objašnjavajući zbog čega mnoge ankete pokazuju da je norveško društvo idealno za život. Iako je Norveška veoma bogata država, "katkada je previše novca samo po sebi problem", rekao je norveški kralj i objasnio da je bogatstvo od nafte samo kratko razdoblje u povijesti. Norveška je vlada 1995. osnovala mirovinski fond Global koji se financira iz prihoda od nafte, uključujući poreze, dividende itd. Po kraljevim riječima, on je "namijenjen budućnosti, tako da ne potrošimo sav prihod od nafte koja je samo kratkoročno razdoblje u povijesti Norveške. Danas štedimo za buduće generacije. To je vrlo, vrlo mudro. Malo je nacija koje gledaju i pokušavaju vidjeti što smo zapravo napravili i kako smo uspjeli". Govoreći o odnosima skandinavskih zemalja, Harald V. je istaknuo da su Skandinavci u povijesti znali biti na rubu rata, ali danas su bratski narodi. "Mi smo danas vrlo slični bratskim narodima. Vrlo smo dobri prijatelji i često surađujemo na gotovo svim područjima", rekao je norveški kralj odgovarajući na pitanje kako danas jedni druge doživljavaju Norvežani, Danci i Šveđani. Povijesno su Norvežani dugo dijelili državu s Dancima i Šveđanima, uz mnogobrojne sporove, krvoprolića, nesporazume, rekao je novinar usporedivši to s bivšom Jugoslavijom koja se devedesetih raspala krvoprolićem, a zemljama proisteklima iz Jugoslavije često sugeriraju da se ugledaju na Skandinavce. "Čak su i Švedska i Danska i Norveška bile na pragu rata. U napoleonskim smo ratovima bili suparnici. Danska i Norveška podupirale su Napoleona, a Švedska nije", rekao je norveški kralj. Nakon toga Norvešku su, bez pitanja, Danci dodijelili Šveđanima, što Norvežanima "nije bilo baš drago", rekao je, ali nije došlo do rata, kao ni 1905. kad je Norveška postala nezavisna, rekao je norveški kralj. "Ali nije mnogo nedostajalo", dodao je. Norveški kralj sa suprugom kraljicom Sonjom u četvrtak dolazi u dvodnevni posjet Hrvatskoj, tijekom kojega će se sastati s najvišim hrvatskim dužnosnicima.
LORCA - Najmanje deset ljudi je poginulo u potresu magnitude 5,3 po Richteru koji je u srijedu navečer pogodio drevni španjolski grad Lorcu, na jugu pokrajine Murcije, a brojne stare zgrade, crkve i kuće oštećene su, a neke i potpuno srušene, izvijestile su agencije. "Nažalost, moram potvrditi da ima poginulih, koji su stradali pri urušavanju zgrada. Pokušavamo doprijeti do onih koji su ostali pod ruševinama", rekao je u programu lokalnog radija gradonačelnik Francisco Jodar. "Ljudi su jako preplašeni i boje se vratiti u svoje kuće. Cijelo središte Lorce jako je oštećeno. Na ulicama imamo tisuće dezorijentiranih ljudi", rekao je Rafael Gonzalez Tovar, izaslanik pokrajinske vlade Murcije. Dio pročelja teško oštećene ckrve urušio se nekoliko sati nakon potresa, zamalo promašivši televizijskog novinara pri javljaju uživo u program. Španjolski državni seizmološki institut zabilježio je potres u 16.47 po lokalnom vremenu. Nedugo prije grad je pogodio nešto slabiji potres magnitude 4,5 po Richteru. Ovo je bio najjači potres u Španjolskoj u 50 godina, a posljednji u kojem je zabilježena ljudska žrtva, jedna, dogodio je prije 14 godina. U gradu Lorci živi oko 90.000 stanovnika. Arheološki nalazi pokazuju da potječe iz brončanog doba, a pretpostavlja se da mu je naziv ostao još iz rimskog. Svojim drevnim utvrdama i starim crkvama velika je turistička atrakcija španjolskog juga. Tako se proročanstvo o jakom potresu koji je u srijedu trebao razoriti Rim i koje je izazvalo strah kod tisuća Rimljana ipak se nije ostvarilo i "vječni grad" je ostao takav, ali je razoren stari grad 1300 kilometara zapadnije, napominju agencije.
AMAN - Sirijski tenkovi topničkom su vatrom zasuli stambene četvrti u dvama sirijskim gradovima u srijedu, pri čemu je najmanje 19 ljudi poginulo, objavile su sirijske organizacije za zaštitu ljudskih prava u egzilu. Sirijski predsjednik Bašar al-Asad, koji se bori s najvećim prodemokratskim prosvjedima u svojoj 11-godišnjoj vladavini, poslao je prije dva tjedna tenkove u nekoliko sirijskih gradova kako bi obuzdao sve masovnije prosvjede po uzoru na one u Tunisu i Egiptu. Srijeda je bila jedan od najkrvavijih dana u gušenju prosvjeda. Po organizacijama za ljudska prava, najmanje 13 ljudi poginulo je u gradu Hari, 60 kilometara jugozapadno od Dere, središta dosadašnjih prosvjeda, većinom u tenkovskom granatiranju nekoliko kuća. Još šestero ih je ubijeno u Homsu, trećem po veličini sirijskom gradu. Petero od tenkovske paljbe, a jedna je žrtva pogođena iz snajpera. Po aktivistima za ljudska prava, oko 650 ljudi ubijeno je u gušenju prosvjeda diljem zemlje od njihova početka sredinom ožujka.
TRIPOLI - Libijska državna televizija prikazala je u srijedu kasno navečer Moamera Gadafija na sastanku s plemenskim vođama u hotelu u Tripoliju, čime su okončane sumnje o njegovoj sudbini nakon napada NATO-a na njegovu rezidenciju u glavnom libijskom gradu prije dva tjedna. Gadafi se, naime, nije pojavio u javnosti otkako je 30. travnja u zračnom udaru na rezidenciju Bab al-Aziziju ubijen njegov najmlađi sin i troje unučadi. "Mi poručujemo svijetu: 'ovo su predstavnici libijskih plemena", rekao je Gadafi, gledajući prema svojim gostima i imenujući neke od njih. Iza Gadafijevih leđa mogao se primjetiti veliki televizijski ekran na kojem je išao prilog televizije Al-Džazire. Zumiranjem su novinari utvrdili da je u kutu ekrana datum 11. svibnja. Strani novinari smješteni u tom hotelu kažu da se dio zgrade bio zatvoren tijekom održavanja toga sastanka i oni nisu vidjeli Gadafija, što je u suprotnosti s njegovim ranijim pompoznim ulascima na glavna vrata s cijelom svitom iza sebe. Ranije tijekom dana libijski ustanici nanijeli su mu težak poraz osvajanjem zračne luke u opkoljenoj Misrati.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama u velikoj je prednosti u odnosu na svoje potencijalne republikanske rivale u utrci za predsjedničke izbore 2012., no prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja objavljenim u srijedu, što ga je za Reuters provela agencija Ipsos, ozbiljnu prepreku za aktualnog američkog predsjednika u predstojećoj utrci za drugi mandat u Bijeloj kući predstavljaju sumnje Amerikanaca oko načina na koji se uhvatio u koštac s ekonomskim pitanjima u zemlji. Istraživanje je pokazalo kako je popularnost američkog predsjednika nakon smaknuća Al-Kaidina vođe Osame bin Ladena značajno porasla, pa sada 45 posto Amerikanaca vjeruje da će on ponovno pobijediti na izborima 2010., što je za 10 posto više u odnosu na istraživanje provedeno prije izbora u kongresu održanih u studenome prošle godine. Prema istraživanju, najozbiljniji Obamini republikanski protukandidati su bivši guverner Arkansasa Mike Huckabee i bivši guverner države Massachusetts Mitt Romney, no Obamina prednost u odnosu na Huckabeeja je 51 prema 39 posto, a u odnosu na Romneya 51 posto (Obama) prema 38 posto.
WASHINGTON - Bivši republikanski predsjednik Predstavničkog doma američkog Kongresa Newt Gingrich u srijedu je objavio svoju kandidaturu za republikansku nominaciju na američkim predsjedničkim izborima 2012. godine. "Ja sam Newt Gingrich i objavljujem svoju kandidaturu za predsjednika SAD-a jer vjerujem da u zemlju mogu vratiti nadu i prigode, zapošljavanje, stvarnu sigurnost, mogu joj vratiti američki energetski program i uravnoteženi proračun", napisao je republikanski kandidat na Facebooku i Twitteru, internetskim društvenim mrežama na kojima je objavio svoju namjeru. Sve je pristaše pozvao da mu se pridruže u vraćanju Amerike na "pravi put". Gingrich (67) konzervativni je republikanac, dobro poznat po svojim političkim obračunima oko državnog proračuna s tadašnjim predsjednikom Bill Clintonom. Gingrich je bio predsjednik 58. saziva Predstavničkog doma od 1995. do 1999. godine. Prethodno je šest godina bio čelnikom republikanske manjine u Kongresu. Gingrich kao prvi kandidat ulazi u širom otvorenu utrku za republikansku predsjedničku nominaciju, jer stranka nema izrazitog kandidata koji bi se mogao suprostaviti Baracku Obami. Među ostalima najčešće se spominju Donald Trump, Mike Huckabee, Sarah Palin i Mitt Romney, a samo je za ovog posljednjeg sigurno da će ući u utrku. Do američkih predsjedničkih izbora ostalo je još 18 mjeseci. Po anketi agencije Reuters i Ipsosa objavljenoj u srijedu, u mogućem sudaru Obame i Gingricha aktualni bi predsjednik pobijedio s 18 posto razlike.
BUENOS AIRES - Ogromna umjetnička instalacija svjetski poznate argentinske umjetnice Marte Minujin "Knjiška kula babilonska" ("Torre de Babel de Libros"), na kojoj su zastupljene i hrvatske knjige, svečano je otvorena u srijedu na trgu San Martinu u glavnom argentinskom gradu, u povodu imenovanja Buenos Airesa UNESCO-ovom svjetskom prijestolnicom knjige, objavilo je hrvatsko veleposlanstvo u Argentini. Grad Buenos Aires angažirao je Martu Minujin za monumentalnu umjetničku instalaciju Knjiške kule babilonske, spiralnog tornja visokog 25 metara, na devet katova, napravljenog od 30.000 knjiga iz cijelog svijeta. U ovom projektu sudjelovala su veleposlanstva brojnih zemalja donacijom knjiga na svojim jezicima, kao i brojni građani Buenos Airesa i turisti. Veleposlanstvo RH u Buenos Airesu sudjelovalo je u projektu doniravši tristotinjak knjiga. Na zahtjev umjetnice radi se prije svega o knjigama posvećenima hrvatskoj povijesti, zemljopisu, umjetnosti, te hrvatskim književnim klasicima i novijoj hrvatskoj književnosti. Među ostalima, donirane su knjige "Leksikon hrvatskih pisaca", "Hrvatski pravopis", "Hrvatska gramatika", monografija "Hrvatski ratnici", "Povijest Hrvata", "Hrvatska u Jugoslaviji", te, primjerice, djela Antuna Šoljana, Vladimira Vidrića, Ivana Slamniga, Slavka Mihalića, Antuna Gustava Matoša, Ksavera Šandora Gjalskog, Augusta Šenoe, Vesne Parun, Josipa Pupačića, Dragutina Tadijanovića, Tina Ujevića, Gorana Tribusona, Dinka Šimunovića, Ivana Aralice, Marije Jurić Zagorke, Ivane Brlić Mažuranić, Dobriše Cesarića, Dragutina Domjanića, Ive Brešana, Ivana Gundulića, Marina Držića.