"Hrvatsko prvavosuđe polazi od presumpcije nevinosti, državno odvjetništvo mora napraviti dobar posao da bi ishodilo osuđujuću presudu i mislim da je vrlo važno da se politika i političari drže podalje od sama predmeta", kazao je Josipović, komentirajući odluku austrijskog suda koji je odobrio izručenje Sanadera, koji pak tvrdi da u Hrvatskoj neće imati pravedno suđenje.
Upitan je li odluka o Sanaderovu izručenju povezana i s 23. poglavljem - Pravosuđe i temeljna prava, odnosno je li Hrvatska ispunila sve uvjete koje je preda nju postavila Europska unija, Josipović je rekao da to ne bi izravno povezivao, ali kako izručenja ne bi bilo da hrvatsko pravosuđe ne ispunjava uvjete za pravično suđenje.
Upitan hoće li Sanaderov povratak, možda već i u izbornoj godini, unijeti veliku nervozu na političkoj sceni, Josipović je rekao da se neće ništa dramatično dogoditi. No drži da će sigurno donekle utjecati na hrvatsku javnost ako Sanader bude iznosio neke pojedinosti o politici i političarima.
"Ne bih unaprijed radio spektakl od toga, mislim da je vrlo važno da cijeli postupak prođe uz potpuno poštivanje integriteta pravosuđa, uza što manje ili potpunu isključenost politike, a involviranost medija samo do razine informiranja, a ne navijanja u tom predmetu", kazao je predsjednik.
Glede promjene izbornih jedinica, Josipović je rekao kako je dobro da je vlada odlučila ne mijenjati pravila uoči izbora pa i zato što nisu sasvim jasni kriteriji promjene. "Vidjeli smo da i popisi birača, koji su u jednom trenutku provocirali stajalište Ustavnog suda o usklađivanju, nisu vjerodostojni. Dakle, sasvim sigurno, morat će se u prvom redu riješiti pitanje prebivališta, napraviti nove popise birača i na temelju njih vidjeti treba li mijenjati i u kojoj mjeri izborne jedinice", rekao je Josipović.
Drži da su se gotovo mjesec dana nakon izricanja nepravomoćne presude generalima u Haagu smanjile napetosti i nervoza. "Normalno je da vrijeme čini svoje, naravno, nezadovoljstvo tom presudom, posebno u dijelu zajedničkoga zločinačkog pothvata, ostaje, ali naravno da su se strasti malo primirile i da se racionalnije gleda na sam problem", rekao je Josipović.
Na upit je li se Hrvatska uistinu suočila s činjenicom da je u Domovinskom ratu pa i u Oluji bilo teških zločina, kazao je da misli da većina to prihvaća ali da jedan manji krug ljudi to ne može prihvatiti iz ovih ili onih razloga. U procesuiranju zločina napravljen je značajan napredak, rekao je Josipović. Dodao je da se hrvatsko pravosuđe od samog početka bavilo ratnim zločinima s time da je u početku do 2000. i možda još jedno vrijeme kasnije bilo i selektivno jer se u pravilu gledalo samo na drugu stranu.
"Jasno, kad gledamo kvantitativno, ne da se usporediti broj zločina koji je počinjen od strane agresora i onih koji su bili s naše strane, međutim hrvatsko pravosuđe procesuira i to", rekao je Josipović. Dodao je da trenutno, koliko zna, ima 95 predmeta u kojima je 95 pripadnika hrvatske vojske i policije u različitim fazama postupka. S druge strane, kazao je, otvoreno je tisuću i nešto predmeta protiv pripadnika protivničkih formacija.
Upitan je li bivši predsjednik Stjepan Mesić prekršio zakon zato što je otvorio arhive, Josipović je rekao da se može raspravljati je li procedura bila ovakva ili onakva, ali da je Hrvatska bila dužna surađivati. "Pogledajmo suštinu, Hrvatska je bila dužna surađivati, Hrvatska je morala dati sve što je imala o ratnim zločinima i istrazi i zato to ne može biti grijeh", zaključio je Josipović.
Upitan je li za to da se izvan Hrvatske obilježava dan Hrvata, rekao je da ne zna imaju li takva događanja puno smisla. Dodao je da vrjednijim smatra svakodnevan uporan rad u izgradnji veza - od obrazovanja do gospodarstva.