Jagoda Munić iz Zelene akcije rekla je kako EU od Hrvatske zahtijeva minimalne, a ne maksimalne standarde i da tu možemo ići iznad njihovih parametara. Također je rekla kako se u Hrvatskoj u zadnje dvije godine sustavno prati zdravstvena ispravnost pitke vode, ali da se, na žalost, to praćenje ne provodi jednako u svim županijama, pa neke nisu analizirale ni vodu s izvorišta ili u mreži. Istaknula je i kako će EU Hrvatskoj omogućiti financiranje projekata vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Željko Dadić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuo je kako u Hrvatskoj možemo biti jako sretni i zadovoljni da pijemo zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodovoda. Podsjetio je da je na javnu vodoopskrbu priključeno oko 80 posto stanovništva (oko tri i pol milijuna stanovnika).
Dadić je rekao da se u Hrvatskoj provodi nadzor izvorišta (sirova voda) i vode iz mreže (voda koju pijemo iz slavina). Naveo je da lani u Vukovarsko-srijemskoj županiji nije uzet nijedan uzorak sirove vode te da u Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji nije uzet nijedan uzorak vode iz mreže. Rekao je da to zabrinjava jer građani ne znaju kakvu vodu piju, ali i ocijenio da ne piju "očajnu vodu" jer da piju takvu vodu, bilo bi više epidemija kojih na svu sreću nema. Naveo je da u tim županijama nije bio osiguran novac za provedbu nadzora i dodao kako za nadzor izvorišta novac moraju osigurati vodovodi, a vode iz slavina županije, odnosno grad Zagreb.
Dadić je istaknuo da u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni s brojkom do 10 posto loših uzoraka te da su to uglavnom bile manje teškoće zbog pojave mutnoće vode nakon kiša, primjerice u priobalju. Istaknuo je da je najveći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj količina arsena u istočnoj Slavoniji, ali i najavio da će iduće godine rezultati biti znatno bolji jer je odnedavno velik dio Vukovarsko-srijemske županije priključen na novo crpilište u kojemu nije bilo arsena. Dodao je kako u idućih nekoliko godina Hrvatska mora riješiti problem arsena u vodi.
Okrugli stol održao se u sklopu projekta Utjecaj hrvatskog pristupanja EU-u na zdravlje i okoliš koji financira Europska unija. Sudjelovali su i Andrea Rechenburg iz Instituta za higijenu i javno zdravlje Sveučilišta u Bonnu i Ankica Senta iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar".