ZAGREB
Potporu klubova danas je u saborskoj raspravi dobio prijedlog izmjena Pomorskog zakona, kao i vladin amandman da se za pomorce uvede beneficirani radni staž. Sredinom travnja vlada je predložila amandman na prijedlog izmjena toga zakonika, kojim su prihvaćeni zahtjevi pomoraca za uvođenje beneficirana radnog staža, pa bi im se ubuduće svakih 12 mjeseci provedenih na brodu računalo kao 15 mjeseci staža. Po tom zakonskom prijedlogu više od 13 tisuća hrvatskih pomoraca, bez obzira pod kojom zastavom plove, zvanje, kategoriju te vrstu broda i kompaniju, u starosnu bi mirovinu mogli s navršenih 60 godina života i 15 godina staža na brodu. "To je minimum koji moramo ispoštovati za naše pomorce", naglasio je državni tajnik za more Mario Babić, naglasivši da čak 75 posto pomoraca s navršenih 60 godina više ne zadovoljavaju domaće i međunarodne zdravstvene uvjete (ne mogu produljiti pomorsku knjižicu). Svi su klubovi podržali zakon i vladin amandman, poštujući specifičnost posla pomoraca, a upravo u tom je smislu Silvano Hrelja (HNS/HSU) predložio vladi da mirovinska pitanja pomoraca ipak uredi posebnim zakonom. Izračunao je, naime, da će kapetanu duge plovidbe, sukladno važećim mirovinskim propisima, zbog raznih doprinosa i poreza mirovina od 5.500 kuna biti umanjena na 4.600 kuna. Zakonske izmjene predviđaju i da se umjesto dosadašnjeg oslobođenja od plaćanja poreza na dobit hrvatskih brodara u međunarodnoj plovidbi uvede porez po tonaži broda.
ZAGREB
Vladin prijedlog novoga zakona o referendumu saborski zastupnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar danas je nazvao zakonom o zabrani referenduma, upozorivši kako predviđeni rokovi u kojima bi se referendum mogao raspisati, kako onaj državni, tako i lokalni, na minimum svode svake šanse za njegovo održavanje. "Prijedlog zakona koji je vlada uputila u saborsku proceduru je makjavelistički zakon o zabrani referenduma u Hrvatskoj", izjavio je Lesar na konferenciji za novinare u Saboru. Napomenuo je da se, po predloženom, referendum na lokalnoj i regionalnoj razini za smjenu gradonačelnika, načelnika ili župana može održati prikupi li organizator potpise najmanje 20 posto lokalnog biračkog tijela u roku od 15 dana, te uz rok od tek tri dana za provjeru potpisa i njihovu predaju nadležnom tijelu. Što se državnog referenduma tiče, Lesar ponovno upozorava na rokove - potpisi bi se prikupljali 30 dana, a organizator ponovno ima samo tri dana za provjeru potpisa, njih oko 450.000, te njihovu predaju Saboru. Sabor, pak, ima rok od mjesec dana da odluči hoće li potpise dati na provjeru, a nakon rezultata provjere ima još 30 dana da Ustavnom sudu uputi zahtjev za ocjenu je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom te postoje li pretpostavke za održavanje referenduma. Apsurdnim smatra i rješenje po kojemu Ustavni sud navedenu ocjenu daje pri samom kraju procedure, za razliku od zemalja EU, gdje se ta odluka daje na početku.
ZAGREB
Vladin prijedlog zakona o referendumu obiluje manjkavostima koje će otežati organizaciju i provedbu referenduma, a bitni elementi procesa, poput glasovanja osoba s invaliditetom i glasovanja izvan mjesta prebivališta, ostaju neregulirani, upozorili su danas iz Kuće ljudskih prava, GONG-a i Zelene akcije, koji smatraju i da ničim nije opravdana hitna saborska procedura donošenja zakona. Udruge upozoravaju i da pri izradi prijedloga zakona nije poštivan Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona koji je donijela vlada. Smatraju da prijedlog ne donosi očekivana poboljšanja glede učinaka odluke donesene na referendumu pokrenutu građanskom inicijativom pa tako nema odredbe koja bi propisala u kojem razdoblju se odluka donesena na referendumu ne može promijeniti zakonodavnom djelatnošću Hrvatskog sabora, odnosno može li se odluka uopće mijenjati na bilo koji način osim novim referendumom. Udruge podsjećaju da su na nedavnu javnom skupu u njihovoj organizaciji stručnjaci predložili da se odluka može promijeniti samo na referendumu i to najranije nakon godinu dana. Predloženo je i da se od trenutka kad Sabor zaprimi inicijativu, ne mogu više mijenjati pravila o provedbi referenduma ili njegovim posljedicama te da se ne mogu mijenjati odredbe koje su predmet referendumskog pitanja.
ZAGREB
HSP je danas predložio da se pregovori o ulasku Hrvatske u EU obustave do dovršetka izbora kako „Hrvatska ne bi bila prisiljena na nove ustupke s teškim gospodarsko-političkim posljedicama“. Predsjednik te stranke Daniel Srb na konferenciji za novinare u Saboru je najavio kako će idući tjedan vladi predati 50 tisuća potpisa na pet HSP-ovih zahtjeva: prekid pregovora do parlamentarnih izbora, poziv na konzultacije veleposlanicima akreditiranim u Zagrebu, inzistiranje na održavanju sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, poziv hrvatskim veleposlanicima u zemljama članicama EU na konzultacije te puštanje iz pritvora i obustava progona hrvatskih branitelja. Po ocjeni HSP-a Haaški je sud politički instrument pritiska na Hrvatsku onih koji su neskloni ulasku Hrvatske u EU, jer se čak i nakon objavljivanja presude hrvatskim generalima inzistira na topničkim dnevnicima. „Ti dokumenti nemaju nikakvu svrhu osim političkih pritisaka na Hrvatsku“, zaključio je Srb.
SUKOŠAN
Predstavnici Zaklade za humanitarno razminiranje „Hrvatska bez mina" i zagrebačke tvrtke "Inter Yachting" potpisali su danas u Marini "Dalmaciji" u Sukošanu pokraj Zadra predugovor o donaciji za razminiranje. Naime, ta tvrtka koja iznajmljuje brodove tijekom sezone će od svakog najma odvojiti dio novca za razminiranje koji će na kraju sezone biti darovan Hrvatskom centru za razminiranje. O kolikoj će svoti biti riječ, u "Inter Yachtingu" nisu htjeli nagađati.
Na akciji im je zahvalila upraviteljica Zaklade "Hrvatska bez mina" Đurđa Adlešič. "Naime, do sada smo najmanje novca i potpore dobili od tvrtaka koje se u Hrvatskoj bave uvjetno rečeno 'luksuzom'. Upravo zato posebice zahvaljujem ne samo na budućoj pomoći nego i na ideji koja će potaknuti i druge da pomognu u razminiranju u Hrvatskoj", istaknula je Đurđa Adlešič. Ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan također je zahvalio predstavnicima Inter-Yachtinga na pomoći, posebno zato što su našli i svoj interes i društveno su odgovorni da na taj način pomognu i državi, i stanovnicima na najugroženijim područjima razminiranjem dijela prostora". "Iako možda svota neće biti velika, nadamo se kako će naša akcija potaknuti i druge na djelovanje", rekao je direktor Inter-Yachtinga Miro Crnković.
ZAGREB
Na snagu je stupio pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima kojim je ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva proširilo popis građevina koje se mogu graditi, odnosno radova koji se mogu izvoditi bez akta kojim se odobrava gradnja, rješenja o uvjetima gradnje, lokacijske dozvole, potvrđena glavnog projekta, i/ili građevne dozvole, priopćilo je danas ministarstvo. Tim pravilnikom, koji je objavljen u Narodnim novinama od 27. travnja, navodi ministarstvo, omogućuje se izgradnja staklenika i plastenika s razvodom sustava za natapanje, toplovodnog ili toplozračnog grijanja, niskonaponske električne i plinske instalacije, uključivo priključak na građevinu za opskrbu vodom, plinom i strujom, pripremu tople vode ili toplog zraka, pripremu mješavine hranjive otopine ili skladištenje CO2 za koje je po zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdano rješenje o tzv. tipskom projektu bez akta kojim se odobrava gradnja i lokacijske dozvole. Također, navodi ministarstvo, ako njihova gradnja nije protivna dokumentu prostornog uređenja, dozvole neće biti potrebne ni za postavljanje antenskih stupova elektroničke komunikacijske infrastrukture mobilnih operatera te zamjenskih informacijskih stupova oglasne površine veće od 12 četvornih metara za koje je doneseno rješenje o tipskom projektu.
ZAGREB
Oko 2.000 primalja u Hrvatskoj danas obilježava Svjetski dan primaljstva, kojim žele istaknuti važnost njihove uloge u skrbi za trudnice i novorođenčad prilikom poroda i smanjenju novorođenačke smrtnosti te ukazati na potrebu unapređenja kvalitete uvjeta u kojima novi život dolazi na svijet. U Hrvatskoj primalje godišnje obave oko 42.000 poroda, a značajan korak naprijed u podizanju standarda u primaljstvu predstavlja, ističu u komori, Zakon o primaljstvu donesen prošle godine. Zakon je uveo mogućnost visokog obrazovanja za primalje u skladu s europskim standardima u toj struci, pa su krajem prošle godine prve primalje dobile licencu za samostalni rad, a žene mogućnost izbora o tome tko će skrbiti za njihovu trudnoću i pomoći im pri porođaju. U komori navode kako podaci pokazuju da je kod trudnoća koja vode primalje smanjen broj intervencija, od manje potrebe za lijekovima do smanjenog broja poroda carskim rezom. Ove godine Svjetski dan primaljstva bit će obilježen šetnjom na Jarunu, simbolično nazvanom "Put u Durban", po gradu u Južnoj Africi gdje će se ove godine u lipnju održati Svjetski primaljski kongres, na kontinentu gdje je smrtnost pri porođaju najveća. Na velik problem novorođenačke smrtnosti upozorit će prigodnom šetnjom 250.000 primalja u 88 zemalja svijeta.
ZAGREB
Na prigodnoj svečanosti u Starogradskoj vijećnici dodijeljene su danas zahvalnice zagrebačkim srednjoškolcima dobrovoljnim darivateljima krvi te Prvoj i Četvrtoj gimnaziji i Školi za medicinske sestre Vinogradska, koje, među ostalima, već 30 godina sudjeluju u toj humanitarnoj akciji. Zahvalnice su uručene predstavnicima 40-ak srednjih škola i srednjoškolcima koji ove godine prvi put dobrovoljno daruju krv. Svake godine to čini njih 3000. Naraštaji zagrebačkih srednjoškolaca u organizaciji Crvenog križa Grada Zagreba daruju krv i tako pomažu bolesnima i unesrećenima, te na taj način svjedoče o ljudskoj dobroti i solidarnosti, a njihov broj svakim je danom sve veći, istaknuto je na svečanosti. Pročitani su i brzojavi s čestitkama predsjednika Republike Ive Josipovića, koji nije mogao nazočiti zbog službenog posjeta SAD-u, i potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva Darka Milinovića, koji je također bio spriječen doći na svečanost. Dodjeljujući zahvalnice, državni tajnik Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Želimir Janjić naglasio je da su srednjoškolci svojom plemenitom gestom na najbolji mogući način obilježili ulazak u svijet odraslih. A budući da su znali da za to neće dobiti nikakve beneficije, njihov je čin čistiji i bolji, rekao je.
ZAGREB
Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Hrvatskim ornitološkim društvom sutra, 6. svibnja, organizira promatranje ptica na Savici u Zagrebu i prstenovanje ptica na tamošnjoj ornitološkoj postaji, u povodu Svjetskoga dana ptica selica i u Međunarodnoj godini šuma. Promatranje ptica i prstenovanje organizira se za posjetitelje sutra u 10, 11 i 12 sati pod stručnim vodstvom ornitologa, priopćio je državni zavod za zaštitu prirode. Okupljanje je ispred Ribičkoga doma na Savici, a posjetitelji će u skupinama odlaziti promatrati ptice i prstenovanje ptica na ornitološkoj postaji te doznati više o prirodnom fenomenu selidbe ptice i uzrocima njihove ugroženosti. Državni zavod za zaštitu prirode podsjeća kako se svaki drugi vikend u svibnju od 2006. obilježava Svjetski dan ptica selica (World Migratory Bird Day) kako bi se javnosti posvijestilo da je prijeko potrebna zaštita ptica selica i njihovih staništa. Inicijativa za obilježavanje toga dana pokrenuta je pod pokroviteljstvom međunarodnog Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija).
ZAGREB
Na predstavljanju Top stipendija za top studente studentima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta te Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zagrebačkoga Sveučilišta predstavnici Ine izrazili su zadovoljstvo što su već desetu godinu zaredom dio toga projekta te istaknuli da su programi zapošljavanja za mlade u Ini nastavak njihove poslovne strategije ulaganja u mlade i perspektivne pojedince. Studentima je na jučerašnjem predstavljanju prikazan i film "Top stipendija" koji prikazuje životne priče nekih od najuspješnijih dobitnika te stipendije, snimljen je povodom obilježavanja desete godišnjice te akcije, a njegovu produkciju su sufinancirali Vlada Republike Hrvatske te sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, priopćile su danas Apriori komunikacije. Top stipendiju za top studente prije deset godina utemeljio je tjednik Nacional, a financijski je podržavaju tvrtke: INA, Erste Card Club, Hrvatska poštanska banka, Vipnet i Janaf koje osiguravaju novac za 25 stipendija za najbolje studente svih hrvatskih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. Dodatne dvije stipendije za studente Sveučilišta u Zadru osiguravaju zadarske tvrtke Tankerska plovidba i Turisthotel pa ukupan ovogodišnji stipendijski fond iznosi milijun i 80 tisuća kuna. Dobitnici će biti nagrađeni s po 40.000 kuna, što je ujedno i najveći iznos stipendije u Republici Hrvatskoj.
ZAGREB
Uspješnica Teatra Exit - predstava "SHAKEspeare na EXit" izvedena je više od 200 puta, a novu će izvedbu imati u subotu, 7. svibnja u tome zagrebačkom kazalištu. Redatelj predstave je Matko Raguž, a u njoj igraju Živko Anočić, Marko Makovičić i Jerko Marčić. Riječ je o predstavi koja pristupa dramskome opusu velikoga Williama Shakespearea na potpuno drukčiji i duhovit način, stoji u današnjem priopćenju Teatra Exit. Trojica mladih glumaca, dodaje se, svojom vještina oponašanja i gestikulacije stvaraju takvu atmosferu u dvorani koja izaziva ovacije publike. U manje od dva sata glumci "prolaze" cjelokupan Shakespeareov opus tako da se, kako se navodi, "zaustavljaju upravo na mjestima koja lakše isklizavaju iz povijesnih odrednica i uklizavaju u kontekst svakodnevice glavnih junaka: Živka, Marka i Jerka". Podsjeća se da je Shakespeare napisao 37 komada, među kojima deset povijesnih drama i 18 komedija te osmislio i napisao 1222 lika, te napominje da svaki od 37 komada postavljen pojedinačno na scenu traje, zavisno od kraćenja, između tri i pet sati što, ako se uzme prosjek od četiri sata, iznosi 148 sati. Zato Teatar Exit poziva gledatelja da vide kako je sve to moguće odigrati u samo dva sata.
OSIJEK
Istražni sudac osječkog Županijskog suda završio je istragu u predmetu "Borovo selo" protiv pet okrivljenika, hrvatskih državljana, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, izvijestio je danas taj sud. U priopćenju za javnost navodi se kako je istraga počela na Županijskom sudu u Vukovaru, gdje je 14. studenog prošle godine doneseno rješenje o provedbi istrage, a predmet je, odlukom Vrhovnog suda u završnoj fazi istrage, 15. travnja ove godine ustupljen osječkom županijskom sudu. Policija je 13. studenog prošle godine uhitila i u Istražni centar Županijskog suda u Vukovaru sprovela Milana Marinkovića, a za četiri osobe nedostupne hvatskom pravosuđu raspisala je tjeralicu. Istraga je pokrenuta zbog osnovane sumnje da su prvookrivljeni Milan Marinković, te drugookrivljeni J. J. zarobljene pripadnike pričuvnog sastava osječke Policijske uprave Zvonimira Mekovića i Dalibora Križanovića 2. svibnja 1991. u Savulji, predjelu Borova sela, tukli, zlostavljali i mučili te im nanijeli teške i za život opasne ozljede. Preostali okrivljenici D. R., M. M. i J. V. terete se da su i nakon što su pripadnici vinkovačke Policijske uprave u akciji oslobađanja dvojice zarobljenih policajaca, kad je ubijeno 12 redarstvenika i 22 ranjena, ranjene policajce nastavili mučiti, zlostavljati i udarati, nanijevši im velike patnje i tjelesne ozljede. Prvookrivljeni Milan Marinković se, rješenjem istražnog suca, nalazi u pritvoru u Osijeku.
VARAŽDIN
Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je danas prijepodne istražni zahtjev protiv čelnih ljudi "Varaždinskih vijesti" Ernesta Fišera, Svebora Fischera i Davora Mašića, potvrdio je glasnogovornik Županijskog suda u Varaždinu Igor Pavlic. "Istražna će sutkinja trojici osumnjičenika predočiti osnove sumnje iz istražnog zahtjeva i omogućiti im da se brane, a nakon toga odlučiti o osnovanosti istražnog zahtjeva i prijedlogu za određivanjem pritvora", rekao je Pavlic. Direktor i glavni urednik lokalnog tjednika "Varaždinske vijesti" Ernest Fišer, njegov sin i zamjenik Svebor Fischer i rukovoditelj marketinga Davor Mašić, uhićeni su u ponedjeljak.
U utorak su u svojstvu osumnjičenika dovedeni u Županijski sud u Varaždinu gdje ih je ispitala istražna sutkinja Biserka Plesničar te im odredila zadržavanje u trajanju od 48 sati. Osumnjičeni su da su počinili više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, kojima su tvrtka i državni proračun oštećeni za ukupno oko 4 425 000 kuna.