"Sutrašnji susret je vrlo važan. Riječ je o nastavku sjajnih odnosa Hrvatske i SAD-a. Raspravljat ćemo o bilateralnim odnosima, vezanima za hrvatsko članstvo u NATO savezu i o zajedničkim mirovnim misijama i drugim bilateralnim pitanjima", rekao je Josipović hrvatskim novinarima u Chicagu.
"Raspravljat ćemo o stanju u regiji i općenito o perspektivi razvoja događaja u jugoistočnoj Europi", dodao je hrvatski predsjednik.
Očekuje se da će dovršetak hrvatskih pregovora o pristupanju EU biti važan dio američko-hrvatskih razgovora u Bijeloj kući i State Departmentu.
U Nacionalnoj federaciji američkih Hrvata (NFCA), krovnoj hrvatskoj iseljeničkoj organizaciji u SAD-u, pozdravljaju dolazak predsjednika Josipovića u posjet Washingtonu i sastanke s najvišim dužnosnicima Obamine administracije.
"Vrlo je produktivno i pozitivno imati sastanke na tako visokoj razini ovdje u Washingtonu", rekao je za Hinu jedan od čelnika NFCA, Steve Rukavina.
Ističući kako SAD cijeni Hrvatsku i njezino članstvo u NATO-u i angažman u Afganistanu, Rukavina je kazao kako su za stalno unaprijeđenje odnosa sa SAD-om itekako važni bilateralni susreti na najvišoj razini.
"Uvijek je važno iskoristiti priliku susreta s predsjednikom ili potpredsjednikom SAD-a. Ne možete postati bolji saveznik i imati koristi od tog odnosa, ako se stalno ne sastajate i imate ozbiljan dijalog", kazao je.
Josipović će se u utorak u Washingtonu nasamo sastati i s izaslanstvom NFCA-a, udruge koja pruža važan doprinos lobiranju za hrvatske interese u Washingtonu.
Hrvatski predsjednik je u ponedjeljak u Vijeću za globalne odnose u Chicagu, jednom od najutjecajnijih foruma za međunarodne odnose u SAD-u, održao predavanje na temu "Pomirenje i kaznena odgovornost za ratne zločine", pred 120 sudionika iz pretežito pravničke i veleučilišne sredine Chicaga.
U predavanju je govorio o mjestu i ulozi kažnjavanja ratnih zločina u procesu pomirbe u regiji te o važnosti postojanja jasnih kriterija za pokretanje postupaka za ratne zločine i poštivanja najviših standarda, priznatih nacionalnim i međunarodnim pravom, u njihovoj provedbi.
Josipović je ponovio kako je predan nastavku procesa međunarodnog pomirenja, posebno u kontekstu proširenja EU-a. I ovom je prigodom, sa znanstvenog stajališta, doveo u pitanje prihvatljivost, odnosno osnovanost postavke o udruženom zločinačkom pothvatu kao temelju presuda Haškog tribunala protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača. Istodobno je naglasio da kao pravna država, Hrvatska prihvaća legalnost presuda Haškog suda.
Prije odlaska u Washington, hrvatski predsjednik posjetio je čikaški Muzej holokausta. Kratkom simboličnom ceremonijom paljenja svijeće prizvao je sjećanje na hrvatske Pravednike među narodima koji su u uvjetima holokausta spašavali živote svojih sunarodnjaka Židova. Josipović je položio vijenac u spomen žrtvama holokausta i upisao se u knjigu posjetitelja.