Nakon dolaska u Chicago u subotu navečer, Josipović će program svog posjeta započeti u nedjelju obilaskom Hrvatskog etničkog instituta.
Osnovali su ga hrvatski franjevci u Chicagu 1975., kao odgojnu i znanstvenu ustanovu s bankom podataka o Hrvatima i njihovim potomcima u Americi i Kanadi, koja djeluje kao arhiv, muzej, knjižnica i istraživačko središte. Institut prikuplja i čuva knjige, časopise, umjetnine i dokumente koji se odnose na baštinu dva i pol milijuna Hrvata i njihovih potomaka u Americi i Kanadi, promiče knjige i druga pomagala za učenje hrvatskoga jezika i baštine, te provodi demografska, sociološka, vjerska i druga istraživanja o hrvatskim imigracijama i njihovoj ulozi i doprinosu zemljama useljenja, navodi se na web stranici instituta.
U poslijepodnevnim satima predsjednik će se u Generalnom konzulatu RH u Chicagu susreti s predstavnicima hrvatske zajednice, koja na širem području grada broji oko 50.000 pripadnika. Generalni konzulat u Chicagu pokriva devet američkih saveznih država u kojima živi oko 250.000 hrvatskih iseljenika.
Josipović će u ponedjeljak održati predavanje u Vijeću za globalne odnose u Chicagu, jednom od najstarijih i najutjecajnijih foruma za međunarodne odnose u SAD-u, na temu "Pomirenje i kaznena odgovornost za ratne zločine". U programima Vijeća često gostuju svjetski državnici, a Josipovića se u najavi predstavlja kao hrvatskog predsjednika i uglednog stručnjaka za međunarodno pravo, koji je sudjelovao u osnivanju stalnog Međunarodnog kaznenog suda (ICC), djelovao kao ekspert Vijeća Europe za nadzor zatvorskih sustava, te bio autor i koautor brojnih hrvatskih zakona i zastupnik Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i Kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Tijekom boravka u Chicagu hrvatski predsjednik će se na Pravnom fakultetu Sveučilišta DePaul susresti sa skupinom studenata iz Hrvatske, te položiti vijenac u gradskom muzeju Holokausta.
Središnji događaj službenog dijela posjeta Josipovića SAD-u je sastanak u Bijeloj kući u utorak s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom, koji ima vodeću ulogu u politici Obamine administracije prema regiji jugoistočne Europe.
Predsjednik Barack Obama, koji zbog usredotočenosti na unutarnja pitanja relativno rijetko prima strane državnike, ponekad ima običaj pridružiti se sastancima koje s visokim gostima održava potpredsjednik Biden, pa nije isključena mogućnost da dođe do takvog susreta i s hrvatskim predsjednikom.
Nakon Bijele kuće, Josipović će se u State Departmentu sastati s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton.
U američko-hrvatskim razgovorima bit će riječi o završnici procesa hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, stabilizaciji jugoistočnog susjedstva Hrvatske, multilateralnoj suradnji na sigurnosnom i drugim planovima te o gospodarskoj suradnji, kazao je visoki hrvatski dužnosnik uoči posjeta.
Cilj Josipovićevog posjeta je uspostaviti i održati saveznički dijalog sa SAD-om na najvišoj razini, uzajamno se informirati o onome što je najbitnije za Hrvatsku i održati SAD u dobrom partnerskom odnosu, dodao je dužnosnik tražeći da ostane neimenovan.
Najavljeno je da će na Josipovićevim sastancima s potpredsjednikom i državnom tajnicom SAD-a, razgovarati o američko-hrvatskoj suradnji u Afganistanu, te o stanju na Mediteranu. Također će biti riječi o procesu ukidanja američkih viza za hrvatske građane, a očekuje se i razgovor o presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Haagu, posebno na Josipovićevu sastanku s Diane Orentlicher, zamjenicom veleposlanika SAD za pitanja ratnih zločina.
Hrvatski predsjednik će se u utorak na Capitol Hillu sastati s članovima Hrvatskog kongresnog kluba i njegovim supredsjedateljima, republikanskim kongresnikom Eltonom Gallagleyem i demokratkim Dennisom Kucinichem, te sa demokratskim senatorom Markom Begichem.
Predsjednik Josipović iste će večeri biti gost na svečanoj dodjeli godišnjih nagrada Atlantskog vijeća SAD-a, s kojom počinje proslava 50. obljetnice vijeća. Dobitnik nagrade za istaknute vojne čelnike je admiral James Stavridis, glavni zapovjednik snaga NATO-a u Europi, nagradu za poslovne čelnike primit će predsjednik uprave i glavni direktor Coca-Cole Muhtar Kent, a za istaknuti doprinos umjetnosti nagradu će primiti slavni tenor Placido Domingo, direktor Nacionalne opere u Washingtonu.
Glavni govornik na skupu biti će potpredsjednik SAD-a Joe Biden. Prošle je godine svečana dodjela nagrada Atlantskog vijeće okupila gotovo 1000 gostiju iz 50 zemalja, uključujući aktualne ili bivše šefova država ili vlada, ministre, kongresnike, veleposlanike te dužnosnike vlada SAD-a i europskih zemalja.
Zadnjeg dana posjeta SAD-u, u srijedu, predsjednik Josipović održat će predavanje u German Marshall Fondu o pomirbi i kaznenoj odgovornosti za ratne zločine, položiti vijenac na Grobnicu neznanom vojniku na Nacionalnom groblju Arlington, te posjetiti muzej Holokausta, gdje će zapaliti svijeće ispred spomen obilježja za žrtve ustaškog logora Jasenovac.