Sin bogate saudijske obitelji, Osama Bin laden borio se protiv bivšeg SSSR-a u Afganistanu, a zatim postao idejni vođa protuzapadnog svjetskog džihada.
Iz njegovog djetinjstva nije se mogla predvidjeti Bin Ladenova sudbina: dvanaesti sin tajkuna Mohameda Bin ladena, jemenskog imigranata koji je stekao neopisivo bogatstvo u Saudijskoj Arabiji, postao je revolucionar i najtraženiji čovjek na svijetu, kojeg su jedni mrzili, drugi obožavali, a treći ga poštovali.
Rođen u Rijadu 1957. godine, Bin Laden je studirao na prestižnom sveučilištu kralja Abdula Aziza u Džedi, a tamo se i prvi puta povezao s islamističkim skupianama 1973. godine. Njegovi prijatelji iz tog razdoblja opisuju ga kao mladog vjernika, prilično povučenog i rezerviranog, posvećenog proučavanju najvažnijih tesktova vahabizma, rigoroznog oblika sunitskog islama.
Činilo se da je Osamim put unaprijed određen: trebao je ući u obiteljski posao. Ali nakon što je Moskva napala Afganistan 1979. godine, on je odgovorio na poziv na sveti rat - džihad. Uz privolu saudijskih vlasti, počeo je organizirati logističku potporu afganistanskim mudžahedinima. U Pešavaru u Pakistanu sreo je Palestinca Abudlaha Azama, jednog od glavnih organizatora antisovjetskog otpora, koji će mu postati mentor.
Dobrovoljci, većinom Arapi, dolazi su sa svih strana, a Bin Laden ih je primao, obučavao i istovremeno skupljao bazu podataka koju će tijekom godina pretvoriti u organizaciju Al-Kaidu ("temelj, osnova").
Borio se protiv Sovjeta (iako rijetko s puškom u ruci), uz indirektnu pomoć CIA-e. Nakon sovjetskog povlačenja 1989. godine, vratio se kao heroj u svoju zemlju gdje je organizirao brojne konferencije o uspjehu džihada.
Nakon što je iračka vojska napala Kuvajt, predložio je kralju Fahdu da otjeraju napadače s polutoka uz pomoć njegove "islamske legije", bivših boraca iz Afganistana. Saudijski kralj je odbio, a Bin Laden se osjetio izdanim, ocjenjujući da je sveto tlo njegove zemlje oskrvnuto nazočnošću tisuća američkih vojnika. Rijad je bio zabrinut zbog njegovih izjava pa su mu 1992. oduzeli putovnicu, a on se preselio u Sudan.
Američke obavještajne službe sumnjale su da Bin Laden financira logore za obuku terorista, a saudijsko državljanstvo oduzeto mu je 1994. nakon što je objavio fatvu protiv SAD-a i saudijske kraljevske obitelji. Sudan je 1996. pod međunarodnim pritiscima zatražio da ode iz zemlje. Bin Laden se zatim ponovno pojavljuje u Afganistanu i upućuje sve radikalnije pozive protiv SAD-a.
Bin Laden je u Afganistanu organizirao logore za obuku terorista, koji su privukli tisuće muškaraca iz muslimanskog svijeta i tamo je pripremao i osmišljavao niz ubojitih napada zbog kojih je postao neprijatelj broj jedan Sjedinjenih Država.
Najspektakularniji napadi koje je izveo, prije onih 11. rujna 2001., dogodili su se u kolovozu 1998. kada su automobili bombe istovremeno eksplodirali ispred američkih veleposlanstava u Tanzaniji i Keniji. U tim napadima poginulo je 224 osoba.
Oružje Al-Kaide nisu bili tenkovi i podmornice, već nova tehnologija 21. stoljeća - posebice internet, koji su koristili za propagandu, obuku i prikupljanje novih članova.
Međutim, svijet nije bio spreman na ono što je uslijedilo. Napad na SAD dogodio se 11. rujna 2001. Devetnaest samoubojica pretovrili su putničke zrakoplove u vođene rakete koje su se zabile u zgrade koje su simbolizirale američku financijsku i vojnu snagau.
Gotovo tri tisuće osoba poginuo je kada su se dva zrakoplova zabila u Svjetski trgovački centar u New Yorku, treći je pogodio Pentagon u Washingtonu, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici svladali otmičare.
Nakon napada na SAD, Amerikanci su pokrenuli veliku akciju kako bi ga pronašli vođu. Nudli su 25, a zatim i 50 milijuna dolara za svaku informaciju koja bi dovela do njegova uhićenja.
Obavještajne službe odavno su procijenile da se Bin Laden skriva u graničnom pordučju između Afganistana i Pakistana. Bin Laden je tijekom godina upućivao niz novih prijetnji Zapadu, a u poruci iz 2006. kazao je: "Obećajem da ću umrijeti kao slobodan čovjek".