Lajčak je novinare u Sarajevu podsjetio da je prije dva mjeseca boravio u BiH.
"Ništa pozitivno nije se dogodilo u BiH od tada", kazao je, pojašnjavajući kako je uspostava vlasti isključivo odgovornost lokalnih političara.
Po njegovu mišljenju, BiH treba "snažnu vlast" koja će biti u stanju provoditi potrebne reforme.
"Željeli bismo vidjeti manje stranačkih i osobnih interesa, a više odgovornosti prema BiH", izjavio je Lajčak, dodajući kako je jasno da se političari u BiH ne ponašaju sukladno tome.
Potvrdio je kako će tijekom boravka u BiH razgovarati i o referendumu što ga namjeravaju provesti vlasti Republike Srpske dovodeći u pitanje opstanak suda i tužiteljstva BiH.
"To je neodgovorna i loša odluka, koja ne rješava ni jedno pitanje a otvara nova", prenio je Lajčak poruku iz Bruxellesa pojašnjavajući kako se očekuje da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko sada "pokaže inicijativu".
"On (Inzko) ima našu snažnu potporu", kazao je Lajčak.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, vezano za nedavno zasjedanje Hrvatskoga narodnog sabora u Mostaru, Lajčak je kazao kako činjenica da neki narod ima potrebu organizirati se na taj način pokazuje da stanje u kojemu se nalazi nije dobro. Pozvao je pritom da se svako djelovanje uskladi s ustavom i zakonima koji vrijede u BiH.
Lajčak je doputovao u dvodnevni posjet BiH kako bi tamošnje političare u ime EU potaknuo na konačni dogovor o uspostavi vlasti, na što se čeka još od izbora provedenih početkom listopada 2010. godine. U Sarajevu je razgovarao s predstavnicima političkih stranaka iz Federacije BiH a u petak bi se u Banjoj Luci trebao sastati s predstavnicima političkih stranaka iz Republike Srpske.
Vlast na državnoj razini u BiH nije uspostavljena jer tri ključna bloka okupljena oko Socijaldemokratske partije BiH (SDP) odnosno Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika te HDZ BiH u proteklim mjesecima nisu uspjela postići dogovor o tome tko će činiti vladajuću većinu.
Vlast za sada funkcionira na razini dva entiteta, no to nije dovoljno da bi BiH provodila reforme koje su nužan uvjet za približavanje Europskoj uniji odnosno za podnošenje prijave za kandidatski status.
Čak ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU još nije stupio na snagu, iako su ga do kraja prošle godine ratificirale sve zemlje članice unije.
"Zamrzavanje" SSP-a bio je jedini način da se izbjegne njegova suspenzija s obzirom da parlament BiH nije usvojio zakone o državnoj pomoći i popisu stanovništva na čemu je EU ranije inzistirala, niti je poduzeo korake kojima bi se iz ustava i izbornog zakona eliminirale odredbe koje krše prava pripadnika nacionalnih manjina onemogućujući im kandidiranje za predsjedništvo BiH odnosno izbor u Dom naroda državnog parlamenta.