Iduće bi godine rast BDP-a u EU10 trebao dodatno ubrzati, i to po stopi od 3,8 posto, nakon prošlogodišnjeg rasta od 2,1 posto, prognozira dalje Svjetska banka.
Tempo oporavka razlikuje se, međutim, od zemlje do zemlje u skupini EU10, ističe se u izvješću.
Najveće stope rasta u 2011. prognoziraju za Litvu, od 4,3 posto, Slovačku, od 4,1 posto i Poljsku, od četiri posto. Najslabiji rast prognoziraju pak za Rumunjsku, od 1,5 posto.
Slovačka i Poljska trebale bi tako zadržati solidan rast zahvaljujući malim neravnotežama u razdoblju prije krize, dubokoj integraciji u europskom proizvodnom lancu, europskim fondovima, te u slučaju Poljske, snažnoj potrošnji, navodi se u izvješću.
Estonija, Litva i Latvija će se vjerojatno i dalje oslanjati na izvozom-pokretan uzlet, uz nastavljeni oporavak domaće potražnje. U Estoniji se tako očekuje rast od 3,7 posto, a u Latviji od 3,3 posto.
Bugarska i Rumunjska, koje je kriza pogodila kasnije nego druge, trebale bi u 2011. uz Latviju i Litvu zabilježiti najveće poboljšanje u odnosu na godinu ranije. Bugarska tako može očekivati ubrzanje rasta na 2,5 posto.
Sloveniju i Mađarsku također očekuje snažniji rast, po stopama od 2,2 i 2,8 posto, dok bi rast u Češkoj trebao usporiti na 2,2 posto, u skladu s trendovima u 15 starih zemalja članica (EU15), kaže se dalje u izvješću Svjetske banke.
Što se tiče izgleda za rast zemalja EU10, oni su i dalje izloženi rizicima. Do kraja 2010. samo se izvoz oporavio na razine prije krize i to zahvaljujući snažnom oporavku globalne trgovine, dok su privatna ulagannja i dalje slaba.
Ukazuje se također na i dalje prisutne neizvjesnosti, s obzirom na daljnju promjenjivost na tržištu državnih dugova u eurozoni, visoke cijene hrane i energije na svjetskom tržištu, borbu Japana s posljedicama prirodne katastrofe i političke promjene na Bliskom istoku.
Oporavak u EU10 i dalje, međutim, ne bilježi otvaranje novih radnih mjesta, napominje Svjetska banka. Godinu i pol nakon povratka rastu, tržišta rada u EU10 i dalje su slaba, a tempo oporavka previše je prigušen da bi stvorio dovoljno novih radnih mjesta. Zaposlenost je i dalje ispod razina prije krize, a nezaposlenost je posebno visoka među mladim ljudima i onima slabije kvalificiranima.