Međunarodni monetarni i financijski odbor MMF-a (IMFC), koji kreira politiku Fonda, na svom je proljetnom sastanku tijekom vikenda praktično odgodio primjenu plana koji je trebao utjecati na uporabu alata za kontrolu tijekova kapitala, kao što su porezi i ograničenja stranih ulaganja. Odbor se suglasio da će dodatno proučiti to pitanje idućih mjeseci.
Nedavno MMF-ovo prihvaćanje kontrole tijekova kapitala obilježio je preokret u dugotrajnom protivljenju ograničenju na slobodan protok kapitala diljem svijeta. Dužnosnici MMF-a zaključili su da tržišta u razvoju trebaju obuzdati rast priljeva kapitala, koji mogu potaknuti napuhavanje cijena imovine, inflaciju i štetiti domaćim izvoznicima povećavajući vrijednost valute.
Planom MMF-a zemlje bi se ohrabrile da kontroli tijekova kapitala pribjegavaju kao zadnjem rješenju, nakon što su prvo uporabile druga sredstva, poput politike kamatnih stopa, vrijednosti valute i vladinog proračuna.
No, ministri gospodarstava u razvoju snažno su se usprotivili, videći u prijedlogu MMF-a nastojanje naprednih gospodarstava da sputaju njihove politike. Brazil, Turska, Južna Koreja i nekoliko drugih zemalja u razvoju prošle su godine prihvatili mjere kontrole tijekova kapitala kako bi ograničili rast priljeva.
"Mi se protivimo svim smjernicama, okvirima ili pravilima ponašanja, koja pokušavaju ograničiti, izravno ili neizravno, politički odgovor zemalja suočenih s rastom nestabilnih priljeva kapitala", rekao je brazilski ministar financija Guido Mantega, na sastanku MMF-ova upravnog odbora.
Sukob oko kontrole tijekova kapitala dolazi usred nastavka bitke oko toga tko je kriv za poplavu kapitala koji teče prvenstveno iz tromih naprednih gospodarstava u brže rastuće zemlje u razvoju. Zemlje u razvoju posebno krive američku središnju banku Fed kao izvor viška kapitala jer drži kratkoročne kamatne stope blizu nulte stope i pumpa novac u gospodarstvo kupnjom državnih obveznica.
Razvijene zemlje, pak, problem prije svega pripisuju politici Kine da čvrsto kontrolira vrijednost svoje valute te također tendenciji da se investicijski kapital odljeva prema gospodarstvima s najbržim rastom.
MMF-ov upravni odbor preporučio je da se Fond kod proučavanja problema više usredotoči na izvore priljeva kapitala. Ministar Mantega nazvao je kontrolu tijekova kapitala mjerom "samoobrane".
"Ironično je što neke od zemalja koje su odgovorne za najdublju krizu od Velike depresije, a još nisu riješile vlastite probleme, žele propisati pravila ponašanja za ostatak svijeta, uključujući i zemlje koje su opterećene učincima prelijevanja politika koje su te zemlje prihvatile", rekao je Montega na sastanku odbora.
Američki ministar financija Tim Geithner nazvao je MMF-ov prijedlog "dobrim početkom". On je okrivio valutnu politiku zemalja poput Kine, rekavši da usmjerava kapital u gospodarstva sa slobodnijim tečajevima.
MMF se desetljećima opirao kontroli tijekova kapitala, a zemlje koje su je primjenjivale riskirale su kritike iz Fonda ili navlačenje stigme od investitora ili drugih zemalja. No, stajalište MMF-a promijenilo se u posljednjih nekoliko godina zbog velike količine "vrućeg novca", odnosno kratkoročnih priljeva kapitala u mnoga gospodarstva.
"Svi oni koji misle da kontrola kapitala može biti korisna trebaju biti sretni", rekao je novinarima uoči sastanka izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn. "Ali, znate, ljudsku mehaniku je ponekad malo teško razumjeti", dodao je.
The Wall Street Journal ocjenjuje kako će MMF-ov okvir za korištenje mjera kontrole tijekova kapitala, ako se i usvoji, vjerojatno imati malo utjecaja izvan zemalja koje kreditira MMF. Međutim, neke zemlje brinu da bi mogle biti negativno ocijenjene u MMF-ovim revizijama stanja njihovih gospodarstva, ako se ne slijede te smjernice.