DEN HAAG/ZAGREB - Branitelj hrvatskoga generala Ante Gotovine Luka Mišetić rekao je u četvrtak da je Gotovina smiren i optimističan dan uoči izricanja presude na Haaškome sudu (ICTY) nakon trogodišnjega suđenja njemu i generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku te da se pomalo čudi pesimističkoj atmosferi u Hrvatskoj. "Gotovina je smiren i optimističan i uopće nije nervozan. Danas je onakav kakav je bio u zadnjih pet godina. Vrlo je optimističan kao i svi mi iz odvjetničkog tima. Pomalo se čudi pesimističkoj atmosferi u Hrvatskoj te očekuje da ćemo i mi i on i svi ostali u Hrvatskoj imati razloga biti sretni i veseli", izjavio je Mišetić u den Haagu za Novu TV. Obrana i Gotovina vjeruju da su tijekom tri godine suđenja uspjeli dokazati kako "nije postojao zločinački pothvat i da je general Gotovina bio vrlo častan zapovjednik prije, za vrijeme i nakon operacije Oluje", rekao je Mišetić. Napomenuo je da je predsjedatelj sudskog vijeća sudac Alphonse Orie "već pokazao pred Haaškim sudom da će, ukoliko činjenice, dokazi i zakon pokazuju da je osoba pred njim nevina, donijeti takvu presudu i da politika na njega ne utječe"
BRUXELLES - Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da Europska unija treba biti poštena prema Hrvatskoj, koja je postigla velike rezultate i koja preostali dio posla treba obaviti do svibnja kako bi se onda pregovori ubrzo mogli zaključiti. "Moramo biti pošteni prema Hrvatskoj, ona je do sada puno postigla, a preostali posao treba obaviti do svibnja i onda ići prema kraju pregovora", rekao je Orban na konferenciji za novinare u Bruxellesu na kojoj je govorio o rezultatima prva tri mjeseca mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Orban je u četvrtak ujutro u Europskom parlamentu rekao da postoje spekulacije kojima se povezuje završetak pregovora s Hrvatskom s davanjem kandidatskog statusa Srbiji i da bi to bilo opasno i štetno za obje zemlje i za Europsku uniju. Orban je prvi europski dužnosnik koji je javno rekao da postoje spekulacije prema kojima bi se trebalo pričekati sa završetkom pristupnog procesa s Hrvatskom dok Srbija ne dobije kandidatski status, što se najranije može dogoditi u prosincu. Na pitanje tko stoji iza takvih spekulacija, Orban nije izravno odgovorio. Rekao da se takve "hipotetički rasprave mogu čuti u kuloarima, da je vrlo opasno izvlačiti zaključke iz toga što se načuje" te da "treba biti oprezan". istaknuo je da EU zemlje "mora ocjenjivati prema postignutim rezultatima, a ne na temelju drugih kriterija" i da proces "mora biti transparentan"
SARAJEVO - Zamjenik pomoćnika američke državne tajednice Thomas Countryman ocijenio je u četvrtak najavu raspisivanja referenduma u Republici Srpskoj o državnome sudu i državnome odvjetništvu BiH napadom na Dayton i državu BiH. Osim što je osudio najavu referenduma, američki je diplomat odbacio i mogućnost organiziranja nove mirovne konferencije za BiH, "Daytona 2". "Odluka o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj za izjašnjavanje građana ovog entiteta podržavaju li nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, napose o sudu i tužiteljstvu BiH, napad je na središnju formulu Daytonskog sporazuma, te izravan napad ne samo na pravosudna tijela, nego i na državu BiH", rekao je Countryman za tri novinske agencije u BiH posredstvom američkog veleposlanstva u Sarajevu. Mogući referendum u RS ne može utjecati na rad i postojanje državnoga suda i državnoga odvjetništva, rekao je. "Tko god napada legitimnost entiteta u BiH mi ćemo mu se suprotstaviti, a istodobno tko god napada državu BiH i njezine nadležnosti te pokuša blokirati rad pravosudnih tijela i njemu ćemo se suprotstaviti", poručio je Countryman.
Mogućnost sazivanja nove mirovne konferencije za BiH odbacio je, što je za vrijeme posjete Sjedinjenim Državama zagovarao predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija.
SKOPLJE - Makedonski zastupnici izglasali su u četvrtak navečer raspuštanje parlamenta i time otvorili put prema prijevremenim izborima koji bi trebali biti najavljeni u petak. Svi zastupnici nazočni u skupštini, njih 79 od 120, izjasnili su se za prijedlog vladine koalicije koju vodi VMRO-DPMNE premijera Nikole Gruevskog. Predsjednik parlamenta Trajko Veljanoski trebao bi u petak raspisati prijevremene izbore.
Makedonska kriza počela je u siječnju kada je glavna oporbena stranka Socijaldemokratska unija (SDSM) odlučila bojkotirati rad parlamenta prosvjedujući protiv zamrzavanja bankovnih računa televizije A1 te triju novina naklonjenih oporbi.
ZAGREB - Hrvatska je spremna sudjelovati u svim potrebnim aktivnostima usmjerenima ka poboljšanju humanitarne situacije u Libiji, izjavio je u četvrtak u Berlinu potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković na sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a s partnerima koji sudjeluju u operacijama u Libiji, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Jandroković je u Berlinu sudjelovao i na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a s ministrima zemalja nečlanica koje sudjeluju u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu. Čestitao je afganistanskoj vladi na odluci o početku tranzicije, poručivši da će Hrvatska nastaviti davati svoj doprinos procesu tranzicije kroz obuku i mentoriranje afganistanskih snaga sigurnosti. Jandroković je izrazio uvjerenje da će tranzicija biti uspješno dovršena u zacrtanom roku do 2014. godine.
BERLIN - NATO, koji je na sastanku u Berlinu posebnom izjavom libijskog vođu Moamera Gadafija pozvao da odstupi, u četvrtak navečer rekao je da istražuje navode o napadima na Tripoli i civilnim žrtvama za koje ga je optužila libijska televizija i vlada. NATO je ranije rekao da je izveo jedan napad poslijepodne na raketna postrojenja 40 kilometara južno od Tripolija, a tvrdnje libijske televizije i vlade da je napad prouzročio civilne žrtve odbacio je kao " "dezinformaciju". Međutim, kasnije je NATO-ov dužnosnik rekao da izvješća pokazuju kako su NATO-ovi piloti izveli još dva napada bliže središtu glavnoga libijskoga grada. "Istražujemo ta izvješća... Nemamo točne pojedinosti", rekao je NATO-ov dužnosnik. Libijska državna televizija objavila je da je "Tripoli izložen zračnim udarima" i da "ima civilnih žrtava". Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Berlinu su posebnom izjavom pozvali Gadafija da odstupi.
ŽENEVA/MISRATA - Brod je uplovio u opkoljenu libijsku luku Misratu kako bi počeo evakuirati 8.300 useljenika od kojih su mnogi u krajnje lošem stanju, objavila je u četvrtak Međuarodna organizacija za migracije (IMO), no nejasno je kako će se evakuacija obaviti jer je grad pod vatrom Gadafijevih snaga. Snage odane libijskom vođi Moameru Gadafiju tukle su u četvrtak luku Misrata koja je zbog toga morala biti zatvorena, rekao je glasnogovornik libijskih pobunjenika koji su pozvali NATO da pojača zračne napade jer će u protivnom Gadafijeve snage u Misrati počiniti pokolj. "Brod je uplovio... Nismo sigurno možemo li iskrcati dopremljenu pomoć ili ne zbog bombardiranja", rekla je glasnogovornica IMO-a i dodala "Useljenici su oko luke i očajnički žele pobjeći". Brod može ukracati samo 800 putnika, a u gradu ih je 8.300 i žive u katastrofalnim uvjetima. Oko 6.300 su Egipćani i Nigerijci, mnogi su iz Bangladeša, Gane i Sudana. Libijski pobunjenici molili su u četvrtak NATO da pojača zračne udare i upozorili da im prijeti pokolj jer topništvo libijske vlade danima napada Misratu. Ministri vanjskih poslova NATO-a obećali su više zračnih zudra no nisu na sastanku u četvrtak u Berlinu uspjeli prevladati razlike unutar saveza o tome kako nastavi kampanju koja u tri tjedna nije uspjela svrgnuti Gadafija.
WASHINGTON/ZAGREB - Američki Kongres u četvrtak je izglasao i poslao predsjedniku Baracku Obami na potpis zakon o državnom proračunu u ovoj fiskalnoj godini, s 38 milijardi dolara ušteda u domaćim programima. Zakon je rezultat pregovora u kojima su sudjelovali Bijela kuća, republikanska većina u Predstavničkom domu i demokratska većina u Senatu. Kompromisom postignutim prošloga četvrtka izbjegnuta je djelomična obustava rada državne uprave koja je mogla zahvatiti 800.000 državnih službenika. Zakonom o proračunu koji je dobio potporu zastupnika obiju stranaka, riješeno je pitanje financiranja savezne vlade do kraja ove fiskalne godine odnosno do 30. rujna.
WASHINGTON/ZAGREB - Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G-20 bogatih i zemalja u razvoju te manje skupine G-7 industrijski najrazvijenijih zemalja, okupili su se u Washingtonu na razgovorima o globalnom gospodarskom oporavku i opasnostima koje mu prijete od visokih cijena nafte, ogromnih dugova nekih zemalja i katastrofa koje su pogodile Japan. Ministri vodećih svjetskih gospodarstava sastali su se uoči proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 15. do 17. travnja na kojem sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo predvođeno ministricom financija Martinom Dalić i guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim. Američki ministar financija Timothy Geithner, govoreći na konferenciji o globalnom gospodarstvu, kazao je da oporavak od financijske krize 2007-2009. nije oslabio te da su ulaganja i zapošljavanje počeli jačati. Izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn upozorio je da je vrhunac krize prošao ali da treba izbjeći uvjerenje da je svijet u postkriznom razdoblju. Oporavak jača, no svi moraju biti svjesni da to nije oporavak koji želimo jer je neuravnotežen između zemalja, a i unutar pojedinih zemalja. To je razlog zašto je nesigurnost još uvijek jako visoka, istakao je Strauss-Kahn.