Anketa je provedena u sklopu projekta Europske komisije "Safe quake" u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, a cilj mu je procijeniti razinu znanja stanovništva o mjerama koje trebaju poduzeti nakon potresa.
"U Hrvatskoj 900.000 stanovnika živi na trusnom području i trebaju znati i pripremiti se za to kako bi se ublažile posljedice potresa", rekao je na današnjoj konferenciji za novinare ravnatelj DUZS-a Damir Trut u povodu skora svršetka projekta potkraj lipnja.
DUZS će rezultate jednogodišnjeg rada na projektu prikazati tijekom tzv. promotivnog dana 18. travnja kad će provesti kampanju u 120 hrvatskih osnovnih škola te na zagrebačkim gradskim trgovima građanima dijeliti brošure, letke i drugi prigodan materijal kako bi ih upoznali s onim što trebaju učiniti u slučaju potresa.
Pomoćnik ravnatelja DSZS-a Stjepan Huzjak kaže kako upravo ponašanje stanovnika, uzajamna pomoć i samopomoć u prvih 10 do 15 minuta nakon potresa spašava najviše života. Dodaje kako Hrvatska u ovom trenutku može u slučaju potresa aktivirati 22.000 članova civilne zaštite te 55.000 članova žurnih služba, a ovisno o razmjerima katastrofe na raspolaganju bi bile i vojska i policija.
Voditelj Hrvatske seizmološke službe Vlado Kuk podsjetio je kako je cijelo hrvatsko područje seizmološki aktivno.
"Potresi u Hrvatskoj, dodaje, nasreću, nisu česti, no oni su realnost. Iako se ne može prognozirati trenutak kad će se dogoditi, moramo se pripremiti i ponašati kao da će se dogoditi sutra", rekao je.
Kuk međutim upozorava kako Hrvatska još nema potrebnu razinu seizmološkog praćenja, što je jedna od osnova za svaku prevenciju. Dok Slovenija, primjerice, ima 27 suvremeno opremljenih seizmoloških postaja, Hrvatska ih ima 12, a trebala bi ih imati tridesetak. Za sada bi planiranom kupnjom još dvaju seizmografa jedino Zagreb mogao biti dobro pokriven s ukupno četiri seizmografa.