Od osnutka Akademije uloga njezina osnivača biskupa Josipa Jurja Strossmayera nezaobilazna je, kao što su nezaboravna i imena šesnaestorice prvih redovitih članova, rekao je akademik Nenad Trinajstić. Među svim dosadašnjim predsjednicima Akademije bio je samo jedan kemičar - Gustav Janaček, napomenuo je kemičar Trinajstić.
Akademija je nekoliko puta mijenjala ustroj i naziv, rekao je Trinajstić, podsjetivši kako je današnji naziv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uveden 1991. „Taj je naziv već bio u uporabi od 1941. do 1945.“, rekao i dodao kako su jugoslavenske komunističke vlasti od 1945. do 1947. Akademijino ime promijenile u Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Za promjenu imena bio je zadužen Fran Tućan, a prvi mu je prijedlog vjerojatno bio da ga se primi za stalnog člana Akademije, rekao je Trinajstić.
Podsjetio je kako je Strossmayer htio osnovati Akademiju za južnoslavenske narode, no car je odbio potvrditi osnivanje sve dok iz njezina naziva nije maknuto nacionalno ime. Zato je Akademiju potvrdio tek 1866., premda je osnovana 1861., a taj je nadnevak utemeljenja došao u prvi plan tek u Republici Hrvatskoj, rekao je Trinajstić.
Na prvoj sjednici 26. svibnja 1866. prihvaćen je poslovnik, istaknut pokrovtelj Strossmayer te izabran predsjednik Franjo Rački i četiri nova člana.
Trinajstić je napomenuo kako se po nazivu razreda mogao pratiti odnos vlasti prema hrvatskom jeziku jer su, istaknuo je, u pojedinim razdobljima u njihovim imenima mijenjani hrvatski nazivi.
Akademija se nakon 1918. trebala preseliti u Beograd, a tek bi joj ispostave ostale u Zagrebu i Ljubljani. Zahvaljujući otporu srpske akademije, naša je ostala u Zagrebu, rekao je.
Prva žena članica akademije bila je Ivana Brlić-Mažuranić, a prva redovita članica Vanda Kochansky-Devide. Akademija danas ima 136 živih čalnova, među kojima je i nešto manje od 10 posto žena, rekao je akademik Trinajstić na večerašnjoj tribini održanoj u organizaciji Matičina odjela za prirodoslovlje i matematiku.