Tim zaključkom akademika Kusića okončan je višesatni okrugli stol koji je u HAZU okupio ugledne znanstvenike i stručnjake koji su u uvodnim izlaganjima naznačili za okrugli stol relevantne teme.
Kako je objasnio akademik Leo Budin, okrugli stol imao je prvotnu namjeru da u sažetom obliku predoči trogodišnji rad Odbora za istraživačku e-infrastrukturu, osnovanog pri Razredu za tehničke znanosti HAZU, ali je, na prijedlog predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, dobio širi kontekst.
Taj širi kontekst trebalo bi pak obuhvatiti buduće Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu HAZU, čije osnivanje predlaže spomenuti odbor koji je svoj radni mandat završio, rekao je Budin napomenuvši da je u prijedlogu naziva vijeća nedostaje e uz infrastrukturu. Objasnio je kako to nalaže sadašnji trenutak koji pod istraživačkom infrastrukturom podrazumijeva širi kontekst od e-infrastrukture.
Profesor Nenad Prelog govorio je o informacijskom društvu te prisutnoj digitalnoj nejednakosti u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Tako je rekao da je Hrvatska na začelju među europskim zemljama po pristupanju internetu s radnoga mjesta, ali je vodeća po broju korisnika koji internet koriste za dnevno informiranje.
Zamjenik ravnatelja Sveučilišnog računskog centra Ivan Marić smatra da je bitno da i vrh vlasti prepozna važnost istraživačke infrastrukture, dok je profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu lingvist Marko Tadić govorio o istraživačkoj infrastrukturi u humanističkim i društvenim znanostima koja bi, primjenom jezičnih tehnologija, mogla dati bitno brže odgovore na pitanje za koja bi inače trebalo nemjerljivo više vremena.
Profesorica Diana Šimić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu rekla je da u Hrvatskoj postoje globalni strateški dokumenti ali da mi, zbog nedostatnosti primjene tih dokumenata, gubimo vodeću poziciju u regiji što nas treba ozbiljno zabrinuti. Dugogodišnji djelatnik UNESCO-a profesor Ratimir Kvaternik ukazao je pak na nužnost da obrazovanje bude takvo da može odgovoriti potrebama informacijskoga društva.
Teolog akademik Ivan Golub postavio je pitanje - što o temi ima reći jedan teolog i na njega odgovorio kako smatra da se radi o novom govoru za naše vrijeme koji on, kao teolog, smatra velikim djelom suradnje Stvoritelja i čovjeka i koji će poduprijeti evangelizaciju našega vremena. Taj novi govor za njega je zapravo današnja inačica zajedničkoga narječja grčkoga jezika na kojemu je napisan najveći dio Biblije. Ali, dodao je, među teolozima postoje i drukčija mišljenja.