Ubuduće bi iznos državne potpore, koju poduzetnik mora vratiti državi, bio uvećan za osnovnu referentnu stopu uvećanu za 100 baznih bodova, objasnio je državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić.
Osnovna referentna stopa u RH, koja se izračunava za svaku godinu na temelju prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija, sada je 4,1 posto, tako da bi kamatna stopa obračunata na taj način iznosila 5,1 posto, što je znatno povoljnije od primjene zakonske zatezne kamate koja iznosi 17 posto.
Primjena osnovne referentne stope (uvećane za 100 baznih bodova) pri povratu državne potpore određena je pravilima Europske unije, a tim se usklađivanjem s europskim zakonodavstvom uklanjaju uzroci nepovoljnijeg položaja hrvatskih poduzetnika od onih u Uniji.
Zlatko Koračević (HNS/HSU) podupro je zakon koji određuje tri puta nižu kamatu pri povratu državnih potpora, ali pritom je upozorio na potrebu izmjene cijelog sustava državnih potpora. "Sam sustav državnih potpora trebao bi biti posljedica jedne uspješne gospodarske politike koju ova vlada nije u stanju iznjedriti", istaknuo je Koračević.
Podupirući zakonske izmjene, Goran Marić (HDZ) istaknuo je kako se kamata pri povratu novca smanjuje sa 17 posto na šest do 6,5 posto, ovisno o referentnoj kamatnoj stopi, ali pritom je dodao kako prošle godine nije bilo nijednog naloga za povrat nezakonito trošene potpore.
Radi normativnog usklađenja sa Zakonom o općem upravnom postupku, poduprti su i vladini prijedlozi izmjena Zakona o carinskoj službi kojima se uređuje ustroj, djelokrug i upravljanje carinskom službom i ovlastima te izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Izmjenama Zakona o carinskoj službi uvodi se jasna razlika između carinskog prekršaja, kao kažnjivog djela povrede propisa carinskoga sustava, i trošarinskih prekršaja propisanih Zakonom o trošarinama i zakonima o posebnim porezima.
Određuje se da carinsko-prekršajni postupak i trošarinsko-prekršajni postupak pokreće Carinska uprava, a u prvom stupnju ih vodi Vijeće za prekršaje mjerodavne carinarnice. O žalbama protiv prvostupanjskih rješenja, kako se predlaže, u drugom stupnju odlučivao bi Visoki prekršajni sud.
I predložene izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu također su postupovne naravi radi usklađenja sa Zakonom o općem upravnom postupku i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te s Prekršajnim zakonom.
Mirela Holy (SDP) upitala je zašto se čekalo više od godinu dana kako bi se 'paket' zakona uskladio sa Zakonom o općem upravnom postupku, donesenom početkom 2010. "Čini se da je tu riječ o packama iz EU-a, a ne svijesti o važnosti transparentnosti upravljanja", istaknula je Holy i dodala kako je u nas žalosna činjenica što se još rijetko u razumnom roku dobivaju rješenja i drugi akti, a šutnja administracije je pravilo. Upitala je i zašto se ne razmišlja o osnaživanju inspekcijskih služba.
Marina Matulović-Dropulić (HDZ) joj je odgovorila da se ni s čim ne kasni. Riječ je o tome, objasnila je, da sve što je vezano uz postupke piše u Zakonu o općem upravnom postupku pa više ne traba pisati u posebnim zakonima, a izmjene idu upravo u tom smjeru. "Da je zatupnica Holy pročitala izmjene, znala bi", dodala je Dropulić.