ZAGREB - Povodom nekih izjava pojedinaca i stranaka te napisa u medijima, predsjednik Republike Ivo Josipović još jednom ističe da je njegova izjava dana Reutersu pogrešno protumačena, priopćeno je u petak iz Ureda predsjednika. Upravo suprotno onome što mu se imputira, nastavlja se u priopćenju, na izričito pitanje novinara hrvatski je predsjednik potpuno jasno istaknuo da ne očekuje radikalizaciju muslimana u BiH jer da su europski orijentirani i da s njima dijelimo europske vrijednosti. "Predsjednik žali ukoliko je njegova izjava zbog nesporazuma ili nejasnoće nekoga povrijedila, tim prije, što je cijeli njegov politički projekt pomirenja u regiji utemeljen na poštivanju svih vjera i naroda", stoji u priopćenju. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, predsjednik Josipović podupire njen put u euroatlantske integracije, pri čemu je višekratno pokazao kako poštuje njenu suverenost i cjelovitost te vjerska uvjerenja svih njenih građana, ističe se.
ZAGREB - Satniku Hrvatske vojske Robertu Poljaku njemački je veleposlanik u RH u petak u Zagrebu uručio visoko njemačko vojno odličje za sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu, a na svečanosti je bio nazočan i hrvatski ministar obrane Davor Božinović. Brončanu medalju, kojom ga je odlikovao njemački ministar obrane, Poljaku je uručio njemački veleposlanik Bernd Fischer na svečanosti u veleposlanikovoj rezidenciji kojoj je bio nazočan ministar obrane Davor Božinović i visoki časnici Hrvatske vojske. "Iako je odličje uručeno meni osobno, ono je priznanje mojoj postrojbi, hrvatskim Oružanim snagama i Ministarstvu obrane", rekao je Poljak dodajući da je odličje i poticaj svim hrvatskim vojnicima koji sudjeluju u međunarodnim vojnim misijama. Satniku Poljaku, koji je u Afganistanu proveo godinu dana, odličje je uručeno zbog sudjelovanja u akciji spašavanja nestalog njemačkog vojnika nakon napada talibana na pokrajinski tim za obnovu na sjeveru Afganistana.
Ministar obrane Božinović istaknuo je da primjer satnika Poljaka simbolizira ono što se uložilo u obuku hrvatskih vojnika koji sudjeluju u međunarodnim misijama i koji služe na čast domovini.
ZAGREB - Veleposlanstvo Ruske Federacije u petak je objavilo priopćenje u vezi s napisom u pojedinim hrvatskim medijima o navodnom pogoršanju rusko-hrvatskih odnosa, u kojem se zaključuje da se rusko-hrvatski odnosi dobro razvijaju, što uključuje i suradnju u području energetike. "Ministar energetike Ruske Federacije Sergej Šmatko je stvarno htio doći 7. travnja u Zagreb kako bi se sastao s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i predsjednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor, međutim bio je spriječen zbog žurnih naredbi predsjednika Ruske Federacije i predsjednika vlade Ruske Federacije", prema priopćenju. Generalni direktor kompanije "Zarubežneft" Nikolaj Brunič, koji je tada došao u Zagreb, bio je primljen na razgovor kod predsjednika Josipovića, tijekom kojega se raspravljalo o pitanjima proširenja djelovanja ove kompanije na hrvatskom tržištu. Ta tvrtka, prema priopćenju, ima dugoročne čvrste veze s tvrtkom "Jadranski naftovod d.d." a obje su strane zainteresirane za daljnje unapređenje tih veza. Tijekom sastanka Nikolaja Bruniča s vodstvom "Janafa" iz tehničkih razloga nije potpisan Memorandum o suradnji, ali to "nema nikakve veze sa stanjem u rusko-hrvatskim odnosima, kamoli s hrvatskim sudjelovanjem u projektu 'Južni tok'". "Priprema ovog projekta se odvija sukladno rasporedu usuglašenom između Rusije i Hrvatske, dodaje rusko veleposlanstvo.
WASHINGTON/ZAGREB - Američki State Department u petak je objavio izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu u 2010. godini, u kojem ocijenjuje da se stanje ljudskih prava u Kini pogoršava te kako je nemoguće predvidjeti hoće li zaživjeti demokratski prevrati na Bliskom istoku. Izvješće o stanju ljudskih prava u 194 zemlje i teritorija, no ne i u SAD-u, identificiralo je tri trenda: progon aktivista za zaštitu ljudskih prava, pojačane napore vlada u kontroli Interneta, te rašireno nasilje i diskriminaciju protiv rasnih, vjerskih i etničkih manjina. U izvješću se navodi da su kršenja ljudskih prava prošle godine bila "posebno ozbiljna" u Bahreinu, Libiji i Siriji, koji su sada zahvaćeni masovnim pobunama. State Department također izdvaja ozbiljna kršenja ljudskih prava u Iranu, Iraku i Mijanmaru, Obali bjelokosti i Zimbabveu, kao i u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Predstavljajući izvješće na više od 7.000 stranica, američka državna tajnica Hillary Clinton je rekla da je "bila posebno nadahnuta hrabrošću i odlućnošću aktivista na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi i drugim represivnim društvima, koji su zahtijevali mirne promjene i poštivanje njihovih univerzalnih ljudskih prava".
Clinton je naglasila kako je "duboko zabrinuta" izvješćima da je Kina od veljače zatočila desetke ljudi, uključujući tu odvjetnike, pisce, umjetnike i aktiviste.
U izvješću, koje se odnosi na 2010., ne spominju se detaljno narodne revolucije kojima su svrgnuti dugogodišnji vladari u Tunisu i Egiptu i koje su izazvale borbe za vlast u Bahreinu, Libiji, Jemenu i drugim arapskim državama. "U ovome trenutku ne možemo predvidjeti ishod tih promjena, a još godinama nećemo znati dugoročne učinke", ocijenio je State Department u izvješću. U dokumentu se istodobno kaže kako će "regija Bliskog istoka a s time i cijeli svijet, bili unaprijeđeni" ako građani uspiju sa sadašnjim zahtjevima za izgradnju održivih demokracija i poštivanje njihovih ljudskih prava.
PODGORICA - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u petak u Podgorici da je Crna Gora ostvarila značajan iskorak u ispunjavanju preporuka komisije za dobivanje datuma pregovora, te da su u ovome trenutku potrebni konkretni rezultati, posebice u području vladavine prava. Barroso je u petak, u sklopu regionalne turneje, boravio u Podgorici gdje je razgovarao s najvišim crnogorskim dužnosnicima i održao predavanje na sveučilištu UDG, čiji je osnivač bivši predsjednik crnogorske vlade Milo Đukanović.
Barroso je, nakon razgovora s predsjednikom crnogorske vlade Igorom Lukšićem, novinarima izjavio kako je uvjeren da u Crnoj Gori postoji politička volja za provedbu preporuka Europske komisije.
"Međutim, želimo vidjeti konkretne rezultate u području vladavine prava, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije i u jačanja neovisnosti pravosuđa", kazao je Barroso.
BANGKOK - Bogate i siromašne zemlje prevladale su u petak duboke podjele i dogovorile se o okviru za nastavak klimatskih pregovora u 2011., koji će se nastaviti ondje gdje su stali prošlogodišnji dogovori iz Meksika i usmjeriti se na teža pitanja. Sporazum postignut u Bangkoku slijedio je nakon gotovo četverodnevnih razgovora koji su, po nekim zemljama u razvoju, trebali prilagoditi pregovore o klimi nakon sporazuma iz Cancuna iz prosinca prošle godine. Željele su ne samo nastavak onoga što je dogovoreno u Cancunu, nego i rješavanje sudbine Protokola iz Kyota i obećanja bogatih nacija o smanjenju emisije stakleničkih plinova te jasno određivanje izvora financiranja pomoći siromašnima. Zemlje u razvoju traže da bogate, razvijene zemlje dodatno srežu emisije stakleničkih plinova te da se Protokol iz Kyota produlji na 2013. i dalje. No, brojne bogate zemlje drže da se zemlje u razvoju žele vratiti na ono što je u Cancunu već dogovoreno, što po njima potkopava izglede za uspjeh nastavka pregovora u Durbanu u Južnoafričkoj Republici krajem studenoga.
DERA - Najmanje 22 osobe ubijene su u petak u Deri na jugu Sirije, nakon što su snage sigurnosti pucnjima iz vatrenog oružja pokušale rastjerati prosvjednike. Državna novinska agencija SANA javlja o pucnjavi, ali tvrdi da su "vandali" zapucali na okupljenu masu, pri čemu su ubili policajca i vozača hitne pomoći te ranili nekoliko policajaca i stanovnika. Prosvjednici su zapalili ured vladajuće stranke Baath i srušili kip Basila al-Asada, pokojnog brata predsjednika Bašara al-Asada. Jedan od aktivista za ljudska prava, koji je sudjelovao u prosvjedima, rekao je za France presse kako su pripadnici snaga sigurnosti odjeveni u civilna odijela otvorili vatru namjeravajući rastjerati prosvjednike nakon molitve.
STOCKHOLM - Sud u Stockholmu u petak je na pet godina zatvora osudio Ahmeta Makitana, švedskog državljanina porijeklom iz Bosne i Hercegovine, zbog ratnih zločina nad zarobljenim Srbima tijekom rata u BiH. "Stockholmski okružni sud danas je osudio na pet godina zatvora 44-godišnjeg muškarca zbog teškog kršenja međunarodnog prava", priopćio je u petak sud.
Makitan po presudi mora platiti i odštetu od 1,5 milijuna švedskih kruna (167.000 eura) dvadeset i dvojici žrtava, tako da će svaki oštećeni dobiti od 40.000 do 80.000 kruna.
Makitan je 1992. bio pripadnik snaga HOS-a u Bosni i Hercegovini a osuđen je za zločine počinjene u logoru Dretelj, gdje je bio čuvar. Švedski sud je u svojoj presudi ocijenio da su u Dretelju "civili srpskog porijekla bespravno zatvarani" te da Makitan snosi dio odgovornosti za zatvaranje tih zarobljenika i za mučenje kojem su bili izloženi.
PRAG - Češki ministar prometa Vit Barta u petak je podnio ostavku nakon što ga se dovelo u vezu s korupcijom unutar njegove stranke Javne stvari. Članovi stranke optužili su ga za davanje mita u zamjenu za zataškavanje sumnjivih financiranja u stranci. "Održat ću riječ i neću ostati na dosadašnjoj dužnosti, ako ne mogu u potpunosti provoditi ideje s kojima sam ušao u vladu", rekao je Barta novinarima. Kao osnivača privatne detektivske agencije ABL, Bartu se sumnjiči i da je špijunirao političare. Barta je prošle godine u ljeto došao u središte interesa domaće i svjetske javnosti kada je kao ministar prometa ostao na šest mjeseci bez vozačke dozvole, budući da se, žureći s vlastita vjenčanja, odvezao bez legalnih registarskih tablica.
ADŽABIJA - Libijski pobunjenici obojili su žarko ružičastom bojom krovove svojih vozila kako bi ubuduće izbjegli "prijateljsku vatru" nakon što je u zračnom napadu NATO-a ubijeno pet ustanika.
U napadu u četvrtak pogođena je kolona pobunjeničkih tenkova u napredovanju prema naftnoj luci Bregi, što je izazvalo zbunjenost i povlačenje protugadafijevih boraca prema Adždabiji, "vratima" prema njihovu uporištu Bengaziju. NATO, koji provodi zonu zabrane leta nad Libijom radi zaštite civila, u petak je objavio da su njegovi zrakoplovi vjerojAtno odgovorni za incident, drugi te vrste u tjedan dana.
U sličnom napadu zrakoplova NATO-a prošloga je tjedna kod Brege poginulo 13 ljudi, uključujući i bolničare u vozilu hitne pomoći.