Na skupu o istoimenoj kampanji Vijeća Europe pod nazivom "Jedno od pet" stručnjaci su razmatrali hrvatske probleme i moguća poboljšanja u tom području.
Štulhofer smatra kako bi razumni put naprijed k uvođenju seksualnog odgoja u škole bio da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa osnuje skupinu stručnjaka koja će, uz nužnu političku potporu, izraditi pilot-program seksualne ili pak zdravstvene edukacije unutar koje će biti govora i o seksualnom odgoju. U prilog tome navodi i podatke iz jedne ankete po kojoj je za uvođenje seksualnog odgoja bilo 85 posto djece te između 75 i 80 posto njihovih roditelja.
Štulhofer je podsjetio na pokušaj da se u škole uvede zdravstveni odgoj, ali, po njegovu mišljenju, nijedan od dva moguća programa - ni onaj koji se u javnosti smatrao liberalnijim ni onaj drugi koji se smatrao konzervativnim - nije bio dobar. Posebno ga, međutim, začuđuje zaključak ministarstva donesen, kako kaže, na temelju mišljenja nekoliko nastavnika da zdravstveni odgoj zapravo nije potreban jer svi elementi od kojih bi se on sastojao već postoje u nastavi kroz druge predmete.
Također smatra da je stajalište Katoličke crkve o ideji apstinencijske edukacije vrlo snažno, no, dodaje, mnoge evaluacijske studije upućuju na to da "takva edukacija nema puno efekta".
Sanja Brajković iz udruge roditelja "Korak po korak" navela je kako je kroz rad s mladima vidljivo da o seksualnom nasilju te o tome kako postupiti u takvim situacijama znaju više djeca koja su u školama imala preventivne programe o seksualnom zlostavljanju.
Govoreći o Konvenciji Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, pravobranitelja za djecu Mila Jelavić kazala je kako se tim dokumentom zemljama potpisnicama među ostalim preporučuje uvođenje seksualnog odgoja u škole te edukacije o rizicima seksualnog zlostavljanja. Hrvatska je taj dokument potpisala, a njegova se ratifikacija, kako joj je rečeno, očekuje do kraja godine pa će, zaključuje, Hrvatska dobiti seksualni odgoj u školama onda kada na to bude prisiljena.
Konvencija uređuje i mnoga druga pitanja o seksualnom nasilju nad djecom koja će ući i u novi hrvatski kazneni zakon koji je u izradi, naglasila je pravobraniteljica za djecu. Konvencija tako proširuje i precizira nova kaznena djela u tom području, poput sudjelovanja djece u pornografskim predstavama ili vrbovanje djece za seksualne svrhe, ohrabruje primjenu mjera oduzimanja prava na roditeljsku skrb, donosi nove mjere zaštite i obvezu osnivanja registra počinitelja.
Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba prof. Gordana Buljan-Flander izrazila je potrebu bolje koordinacije stručnjaka za seksualno nasilje te donošenje, među ostalim, nacionalnog plana za borbu protiv seksualnog nasilja nad djecom, pogotovo zato što se, kao je rekla, otkrije samo deset posto takvog nasilja nad djecom, manji postotak se procesuira, a još manji broj počinitelja biva osuđen.
Posebno važnim smatra zaustaviti dodatnu viktimizaciju djece žrtava seksualnog nasilja kad je riječ o institucijama, koje međusobno prebacuju odgovornost i krivnju kad neki slučaj dođe u medije, umjesto da se pitaju kako im je neko dijete promaknulo te da pronađu način bolje suradnje kako ono ne bi lutalo od institucije do institucije.