JERUZALEM - Izrael podupire ulazak Hrvatske u Europsku uniju i nada se da će Hrvatska već sljedeće godine biti njezina nova članica, izjavio je u srijedu u Jeruzalemu izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman nakon sastanka s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor. "Htio bih vam se zahvaliti zbog vaših stavova u pogledu Države Izraela. Zaista cijenimo našu koordinaciju u vezi s mnogim pitanjima u međunarodnoj areni", rekao je Lieberman hrvatskoj premijerki. "Podupiremo vas, i nadamo se da ćemo vas iduće godine pozdraviti kao novu članicu Europske unije i da ćemo u vama imati vrlo dobrog prijatelja”, istaknuo je šef izraelske diplomacije. Lieberman i hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač potpisali su međudržavni sporazum o poticanju i zaštiti uzajamnog ulaganja. Predsjednica hrvatske vlade u srijedu je doputovala u službeni posjet Izraelu, a nakon Liebermana slijedi joj sastanak s domaćinom i kolegom Benjaminom Netanyahuom.
JERUZALEM - Žrtve holokausta nikada ne smiju biti zaboravljene a svijet se mora obvezati da se takvo zlo više nikada ne ponovi, kazala je u srijedu nakon posjeta Memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu hrvatska premijerka Jadranka Kosor, izražavajući najdublju poast žrtvama u ime hrvatske vlade. “Želim u ime vlade Republike Hrvatske još jedanput iskazati najdublje poštovanje svim žrtvama holokausta. Sjećamo se šest milijuna Židova koji su pogubljeni na najmonstruozniji način u Drugom svjetskom ratu”, kazala je hrvatska premijerka nakon obilaska Yad Vashema. Kosor, koja boravi u službenom posjetu Izraelu, obišla je muzej holokausta u Yad Vashemu, te pojačala vječni plamen i položila vijenac u Dvorani sjećanja gdje su ispisana imena nacističkih logora smrti, a među njima i ime koncentracijskog logora Jasenovac. “Žrtve holokausta nećemo zaboraviti ali moramo se i obvezati da učinimo sve da se ovakvo zlo više nikada ne ponovi”, rekla je. “Hrvatska je ponosna što u temeljima svoje državnosti ima antifašizam i na tragu toga mi se i danas svakodnevno, a posebno u obrazovanju mladih trudimo da se učini najviše što je moguće da se bezumlje holokausta ne zaboravi”, istaknula je predsjednica hrvatske vlade dodajući da su hrvatski obrazovni programi o holokaustu dobili brojna priznanja diljem svijeta.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić sastao se u srijedu u Parizu s visokim francuskim dužnosnicima koji su poduprli ulazak Hrvatske u EU i istaknuli da se vladavina prava, jedan od pristupnih uvjeta za Zagreb, ne postiže preko noći, osobito u zemlji koja je izašla iz rata, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Bebić se u glavnom gradu Francuske sastao s ministrom za odnose s parlamentom Patrickom Ollierom, predsjednikom Senata Gerardom Larcherom te predsjednikom senatske Komisije za vanjske poslove, obranu i vojne snage Josselinom de Rohanom. "Francuska je odlučna u svojoj potpori Hrvatskoj za ulazak u Europsku uniju i Hrvatsku već danas smatramo svojim partnerom. Tomu je u bitnome pridonijelo privremeno izvješće Europske komisije od 2. ožujka ove godine", rekao je Ollier. "Svjesni smo da se u zemlji koja je prije 15-ak godina izašla iz rata vladavina prava ne može postići preko noći. I u zemljama s vladavinom prava, uspostavljenom prije više desetljeća, postoje problemi s korupcijom i organiziranim kriminalom. Budite uvjereni da Francuska stoji iza vas", naglasio je Ollier, izrazivši nadu da će premijerka Jadranka Kosor prije dovršetka pregovora posjetiti Francusku. Iste stavove ponovio je i predsjednik francuskog Senata Gerard Larcher koji je tijekom susreta s Bebićem istaknuo kako smatra da je pregovore s EU-om moguće dovršiti u planiranom roku. "Hrvatska je postigla puno i očekivano je da hrvatski narod želi što prije naprijed", rekao je Larcher te je najavio posjet izaslanstva Senata Hrvatskoj u iduća dva tjedna kako bi izradilo izvješće o napretku Hrvatske koje će potom predstaviti Senatu. "Iskreno očekujem da će Hrvatska već ove godine odjenuti dres Europske unije s brojem 28", rekao je Larcher u izjavi za novinare nakon sastanka s Bebićem. Bebić se u srijedu sastao i s Josselinom de Rohanom, predsjednikom senatske Komisije za vanjske poslove, obranu i vojne snage s kojim je također razgovarao o spremnosti Hrvatske da pregovore s Unijom zaključi do kraja lipnja ove godine. "Hrvatska je spremna i odlučna ispuniti sva potrebna mjerila kako bi se zatvorila otvorena poglavlja te dovršiti pregovore s EU-om do kraja lipnja. Pritom ne očekujemo nikakve popuste u odnosu na kriterije za ulazak u Uniju, no iskreno se nadamo kako se u ovom trenutku neće iznaći iracionalne izlike kako bi se pred Hrvatsku stavile nove prepreke za konačan dovršetak pregovora i ulazak u članstvo Europske unije", zaključio je Bebić.
SARAJEVO - U Sarajevu su u srijedu potpisani projekti financiranja prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine vrijedni milijun eura, za što su sredstva osigurana u okviru programa instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) kroz petogodišnje razdoblje. Projekti odobreni na temelju prijava na prvi javni poziv za tu vrstu financijske potpore predstavljeni su na svečanosti koju su zajednički organizirali hrvatsko ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i direkcija za europske integracije BiH. Ravnateljica hrvatske agencije za regionalni razvoj Željka Kovačić kazala je kako je na temelju javnog natječaja objavljenog 2009. godine uslijedilo gotovo stotinu prijava različitih projekata. Do sada ih je ugovoreno trinaest a još četrnaest je u fazi procjene. Kroz IPA projekte suradnju su tako dogovorile Splitsko-dalmatinska županija i Zapadnohercegovačka županija u BiH, Karlovačka županija i Banja Luka te Tuzla i Vukovar. Svi ugovoreni projekti imaju za cilj obnoviti i potaknuti suradnju u području infrastrukture, gospodarstva i zaštite okoliša.
SARAJEVO - Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) upozorio je u srijedu kako se ne može tolerirati činjenica da ta zemlja nema u cjelosti uspostavljenu vlast ni šest mjeseci nakon provedenih izbora. Upravni odbor PIC-a, koji- čine predstavnici najutjecajnijih zapadnih zemalja te Rusije, Japana i Turske kao predstavnice Organizacije islamske konferencije (OIC), nakon zasjedanja u Sarajevu na kojemu je analizirao trenutačno stanje u BiH mogao je zaključiti samo kako je ono teško i složeno, što je prema zaključku PIC-a izravno prouzročeno nespremnošću ključnih političkih stranaka za postizanje nužnih kompromisa. Predstavljajući zaključke PIC-a, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko kazao je kako je dobio punu potporu za odluke što ih je donio prošli tjedan kada je suspendirao mjere kojima je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) osporilo izbor novog čelništva Federacije BiH. Ustavni je sud Federacije BiH tijekom dana obustavio postupak odlučivanja o ustavnosti izbora novog čelništva Federacije BiH, s obzirom da su dosadašnja entitetska predsjednica Borjana Krišto i dosadašnji zamjenik predsjednika federalne vlade Vjekoslav Bevanda povukli zahtjeve da se to učini. Inzko je kazao kako će naknadno odlučiti o mogućim daljim mjerama i to kada primi pisani otpravak mišljenja ustavnog suda. "Do tada ostaju na snazi mjere kojima je potvrđena zakonitost sadašnje vlasti u Federaciji BiH", kazao je Inzko. Inzko je dodao kako je sada nužno koncentrirati se na uspostavu vlasti na državnoj razini jer vlast u tehničkom mandatu ne može osigurati učinkovito funkcioniranje BiH. Inzko je potvrdio kako je tijekom rasprave na sjednici PIC-a i osobno podupro razdvajanje Ureda visokog predstavnika (OHR) i Ureda posebnog predstavnika Europske unije (EUSR). Novi voditelj EUSR-a, kako je najavio Inzko, vjerojatno će biti imenovan idući tjedan, a vodit će ured koji će imati oko stotinu članova osoblja.
MOSTAR - Ministar pravosuđa BiH Bariša Čolak u srijedu je rekao za medije u Mostaru kako ustavni sud Federacije BiH nije mogao odlučivati je li prekršen izborni zakon prigodom izbora predsjednika i vlade Federacije u Domu naroda Parlamenta Federacije, jer je za to jedino nadležno Središnje izborno povjerenstvo BiH čiju je opak odluku suspendirao visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko. "Ne postoji nitko drugi osim Središnjeg izbornog povjerenstva tko može donositi odluke je li proces izravnih i posrednih izbora u FBiH proveden sukladno izbornom zakonu”, rekao je Čolak. Pojasnio je da ustavni sud nije mogao donijeti nikakvu odluku o izbornom procesu jer nije za to ovlašten. “Ustavni sud nema nikakve kompetencije o proceduri izbora osim ocjene ustavnosti propisa i zakona. To su dvije posve odvojene stvari”, rekao je Čolak. Ustavni sud Federacije BiH odbio je u srijedu odlučivati o tome je li vlast u Federaciji BiH uspostavljena na legalan način, nakon što je dosadašnja predsjednica FBiH Borjana Krišto iz HDZ-a BiH u utorak povukla svoj raniji zahtjev za ocjenu ustavnosti, sumnjajući da se ova institucija nalazi pod pritiskom međunarodna zajednice i aktualne vlasti SDP-a. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u ponedjeljak je suspendirao odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), koje je ocijenilo da je nezakonito izabrana izvršna vlast koju je zajedno sa svojim partnerima izabrao SDP BiH. SIP je takvu odluku donio na prigovor HDZ-a BiH.
SARAJEVO - Američka administracija očekuje da se HDZ Bosne i Hercegovine ponaša u okviru ustava i zakona koji vrijede u toj zemlji, izjavio je u srijedu u Sarajevu zamjenik pomoćnika američke državne tajnice Thomas Countryman koji je u ime State Departmenta sudjelovao na sjednici Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC). Gostujući u dnevniku bosanskohercegovačke državne televizije BHT 1, Countryman je poručio kako je HDZ BiH postupio pogrešno kad je odbacio kompromisno rješenje za uspostavu nove vlasti u Federaciji BiH a naznačio je i kako SAD nema razumijevanja ni za nastojanja te stranke da se predstavi kao jedini legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH. "Mi jako poštujemo prava Hrvata u BiH i poštujemo ulogu HDZ-a. Htjeli smo vidjeti HDZ BiH uključenog u široku vlast u Federaciji no to se nije dogodilo", kazao je američki diplomat. Countryman je kazao kako je pogrešan pokušaj HDZ BiH da određuje tko jest a tko nije pravi Hrvat, odnosno tko može predstavljati hrvatski narod u vlasti.
SPLIT - Predsjednik Republike Ivo Josipović izrazio je zadovoljstvo što je hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarević imenovana pomoćnicom za javnu diplomaciju glavnog tajnika NATO-a. "Zadovoljan i sretan što je netko iz Hrvatske dobio tako visoko mjesto u NATO-u. Drago mi je da je ona dobila to priznanje", rekao je u srijedu Josipović novinarima u Splitu. Po Josipovićevim riječima, to je u prvom redu priznanje Kolindi Grabar Kitarović, ali i Hrvatskoj. Josipović je kazao kako je još rano govoriti o tome tko će Kolindu Grabar Kitarović naslijediti na dužnosti veleposlanika u SAD-u, te da se o tomu trebaju obaviti konzultacije. Uprava za javnu diplomaciju jedna je od šest uprava u Rasmussenovu uredu, a na čelu svake je pomoćnik glavnog tajnika NATO-a.
GRAZ - Bivši manager banke Hypo-Steiermark osuđen je u srijedu na osam godina zatvora u Grazu, u postupku o poslovima leasinga te banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Na suđenju su optuženi bili manager i prokurist, ali je postupak protiv prokurista u međuvremenu izdvojen pri čemu je manager optužen za pronevjeru u vrijednosti od 31,3 milijuna eura. Manager Peter Schmid, koji je u srijedu osuđen na osam godina zatvora, zadržan je u pritvoru ali može biti pušten uz jamčevinu u visini od 500.000 eura. Suđenje je počelo sredinom svibnja 2010., a u njegovu središtu bili su poslovi leasinga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Optuženi, 65-godišnji manager, bio je zadužen za širenje posla u jugoistočnoj Europi. Poslovi su u početku išli dobro, ali su korisnici leasinga u međuvremenu prestali plaćati rate. Banka je međutim do 2005. ulagala sve veće iznose u te poslove, dok brojni od njih nisu propali pri čemu je banka izgubila novac. 2005. unutar banke otkrivena je pronevjera, a početkom 2006. unutarnja je revizija utvrdila nedostatke u nadzoru poslova. U rujnu iste godine Hypo banka podnijela je tužbu zbog pronevjere protiv svojih bivših managera. Presuda je nepravomoćna, a obrana je uložila žalbu na odluku o pritvoru.
BRUXELLES - Veleposlanici zemalja članica Europske unije postigli su u srijedu u Bruxellesu dogovor o potpisivanju Konvencije o paneuropsko-sredozemnim pravilima podrijetla sa zemljama jugoistočne Europe i južnog Sredozemlja, što bi trebalo pomoći njihovim gospodarstvima i trgovini s EU-om, priopćilo je mađarsko predsjedništvo. Nekoliko zemalja jugoistočne Europe i južnog Sredozemlja ima preferencijalne carinske stope s Europskom unijom. Da bi neki proizvod mogao imati preferencijalnu carinsku stopu on mora imati podrijetlo iz jedne od tih zemalja, što znači da tijekom proizvodnog lanca on mora steći određenu dodanu vrijednost u zemlji podrijetla. Određivanje kumulativne dodane vrijednosti u više od jedne zemlje u regiji u praksi je vrlo teško i sada bi s ovom Konvencijom trebalo postati puno lakše. Europska komisija još je 2007. predložila novu, sveobuhvatnu konvenciju između EU-a i 22 treće zemlje i od tada su pregovori trajali više od dvije i pol godine. Konvencijom o paneuropsko-sredozemnim pravilima podrijetla zamjenjuje se oko 60 bilateralnih protokola.
ADŽDABIJA - Libijski ustanici primorani su u srijedu na brzo povlačenje pošto su ih snage libijskog vođe Moamera Gadafija žestoko napale u gradu Bregi i prislili ih na uzmak iz toga i još nekih gradova na istoku. Protuofenziva Gadafijevih snaga pokazala je svu slabost libijskih pobunjenika bez zračne potpore zapadnih saveznika, piše Reuters. Pet dana zračnih udara bilo je potrebno kako bi se režimske oklopne snage uništile kod strateški važne Adždabije, što je ustanicima omogućilo da u dva dana "jurnjave" uz obalu napreduju gotovo 300 kilometara prema zapadu. Dva dana kasnije opet su gdje su i počeli, kod Adžabije. Gadafijeve snage su u protuofenzivi, koja je počela ispred njegova rodna grada Sirta, pregazile pobunjenički otpor u Bin Džavadu, Navafaliji, Es Sideru i Ras Lanufu. Izvjestitelj Reutersa javio je da pobunjenici izgleda nisu niti namjeravali braniti Bregu i odmah počeli povlačenje prema Adždabiji, gdje planiraju pregrupiranje.
PEKING - Zračni napadi zapadnih sila na Libiju mogli bi kršiti rezoluciju UN-a, rekao je u srijedu u Pekingu kineski predsjednik Hu Jintao francuskome kolegi Nicolasu Sarkozyju, vodećem zagovorniku vojne intervencije u toj zemlji, koji je u Peking doputovao kako bi dobio potporu reformi međunarodnog monetarnog sustava. "Cilj je rezolucije zaustaviti nasilje i zaštititi civile", no "ako vojne akcije donesu katastrofu nedužnim civilima i pogoršaju humanitarnu krizu, to bi moglo kršiti početni duh rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a", rekao je Hu, javlja AFP. Rezolucijom 1973 UN je otvorio put za zračne napade na snage pukovnika Moamera Gadafija, no tekst dopušta i "sve potrebne mjere" u svrhu zaštite civila, što ostavlja prostor za različita tumačenja. Pri donošenju rezolucije o Libiji Kina se suzdržala od glasovanja i nije uložila veto, na što ima pravo po svome statusu stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Kao predsjednik Francuske, trenutačne predsjedateljice G20, koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta i nove sile u gospodarskom usponu, Sarkozy će u četvrtak otvoriti seminar te skupine u Nankingu. Sarkozy na sastanku s Huom zatražio potporu Kine za reforme međunarodnoga monetarnog sustava i financijskih tržišta, ali je izgleda nije dobio.
LONDON - Velika Britanija protjerala je pet libijskih diplomata u znak prosvjeda protiv poteza libijske vlade i zbog toga što su predstavljali prijetnju nacionalnoj sigurnosti, objavio je u srijedu britanski ministar vanjskih poslova William Hague. "Kako bismo istaknuli našu duboku zabrinutost ponašanjem libijskog režima, danas smo poduzeli korake ka protjerivanju pet diplomata iz libijskog veleposlanstva u Londonu, uključujući vojnog izaslanika", rekao je Hague u parlamentu. "Vlada je također procijenila da bi, ako ostanu u zemlji, mogli biti prijetnja našoj sigurnosti", dodao je. Velika Britanija već dugo smatra Libiju neprijateljskom državom. Tome je pridonijelo pucanje na londonsku policajku iz libijskog veleposlanstva 1984., naoružavanje IRA-e u Sjevernoj Irskoj libijskim oružjem te teroristički napad na zrakoplov nad škotskim Lockerbijem 1988. godine.
KAIRO - Predsjednički izbori u Egiptu održat će se do kraja godine, a dotad će vladajuće vojno vijeće izvršavati funkciju šefa države, priopćilo je to vijeće u srijedu. Mahmud Šahin, član vrhovnoga vijeća oružanih snaga rekao je da će vojno vijeće predati zakonodavne ovlasti novom parlamentu kad u rujnu bude izabran. Predsjednički izbori održat će se mjesec ili dva poslije parlamentarnih, rekao je na konferenciji za novinare na kojoj je objavljena ustavna uredba koja će pružiti pravnu podlogu za prijelaznu upravu. Vojska vlada otkako je masovnim prosvjedima 11. veljače svrgnut predsjednik Hosni Mubarak. Raspustila je gornji i donji dom parlamenta, suspendirala ustav i preuzela vlast. Glavni tajnik Arapske lige Amr Musa i nekadašnji šef UN-ove agencije za nuklearnu energiju Mohamed ElBaradei vodeći su kandidati za mjesto predsjednika koje je Mubarak držao tri desetljeća. Vojno je vijeće u ponedjeljak objavilo da će parlamentarni izbori biti u rujnu.
WASHINGTON - Američki diplomat William Burns, aktualni podtajnik za politička pitanja State Departmenta postat će drugi čovjek američke diplomacije i na tome mjestu zamijeniti zamjenika državne tajnice Jima Steinberga, izvijestila je u srijedu državna tajnica Hillary Clinton. "Iznimno sam zadovoljna što mogu najaviti da predsjednik Obama namjerava državnoga podtajnika Billa Burnsa, postaviti za moga zamjenika", izvijestila je šefica američke diplomacije. Imenovanje Billa Burnsa, karijernog diplomata, trebao bi još potvrditi Senat. Od svibnja 2008. obavljao je dužnost podtajnika za politička pitanja State Departmenta. Od 1998. do 2001. bio je američki veleposlanik u Jordanu, potom državni podtajnik zadužen za Bliski istok od 2001. do 2005. te veleposlanik u Rusiji od 2005. do 2008. Govori ruski, arapski i francuski. Jim Steinberg je bio drugi čovjek State Departmenta od početka mandata predsjednika Baracka Obame. Agencije prenose kako se vraća na mjesto dekana i redovitog profesora na Maxwell School of Citizenship and Public Affairs na Sveučilištu Syracuse u saveznoj državi New York.
DAMASK - Sirijski predsjednik Bašar al-Asad u svom prvom govoru od početka prosvjeda u zemlji u srijedu nije spomenuo nijednu važniju reformu, pa ni simbolično ukidanje izvanrednog stanja koje je na snazi od 1963. godine. No, zato je u obraćanju zastupnicima u sirijskom parlementu govorio o "velikoj uroti" protiv svoje zemlje rekavši: "Ne želimo borbu, sirijski narod je miroljubiv, ali nećemo oklijevati da stanemo u obranu svoje stvari, svojih interesa i načela". Naglasio je da nerede u zemlji pokušava potaknuti kaos u zemlji. Najava ukidanja izvanrednog stanja i drugih mjera liberalizacije očekivala se u Asadovu govoru u kojemu na koncu nije bilo ni spomena o konkretnim reformama. Prošli tjedan njegova savjetnica Busejna Šaban najavila je ukidanje izvanrednog stanja, donošenja zakona o pluralizmu političkih stranaka i izmjene zakona o medijima koje idu u smjeru većih sloboda. Asad je načelno rekao da zemlji trebaju reforme i da će ih provoditi nova vlada. Najavio je jačanje nacionalnog jedinstva, borbu protiv korupcije i otvaranje novih radnih mjesta. U Siriji od 15. ožujka traju neviđeni prosvjedi protiv Asadova režima. Od toga dana šezdesetak ljudi je ubijeno, a na desetine ih je uhićeno u prosvjedima, po ocjeni aktivista za ljudska prava.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. rekao je u srijedu da je odlučio poslati mirovnog izaslanika u Obalu Bjelokosti kako bi potaknuo "pomirbu i mir" te je pozvao na "proces konstruktivnog dijaloga" u toj zemlji koju već četiri mjeseca potresaju sukobi. "Žurno pozivam da se čim prije počne proces konstruktivnog dijaloga radi zajedničkog dobra", rekao je Papa na francuskom pred hodočasnicima okupljenim na Trgu svetoga Petra u Vatikanu, nakon opće audijencije srijedom. "Dramatičan sukob zahtijeva da se čim prije iznova uspostave poštovanje i miran suživot. Ne smije se štedjeti napore u tom smislu", dodao je. "S tim mislima, odlučio sam poslati u tu plemenitu zemlju ganski kardinala Petera Kodwa Turksona, predsjednika Papinskog vijeća "Pravda i Mir" kako bi posvjedočio moju i solidarnost cijele Crkve sa žrtvama sukoba te potaknuo pomirbu i mir". Kardinal Turkson ugledan je vatikanski čelnik. Bio je izvjestitelj na afričkoj sinodi u listopadu 2009.
LAMPEDUSA - Predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi obećao je u četvrtak da će za "48 do 60 sati" udaljiti sve izbjeglice s otoka Lampeduse, koji čak kani predložiti za Nobelovu nagradu za mir. "Vlada je pripremila plan za evakuaciju, oslobađanje otoka, za dva do dva i pol dana. Osigurali smo šest brodova, a pripremamo i sedmi, s ukupno 10.000 mjesta. Za 48 do 60 sati na Lampedusi će ostati samo Lampedužani", rekao je u improviziranu govoru ispred zgrade općine na otoku. Otok se prometnuo u razdjelnicu između kultura bez demokracije, bez slobode i blagostanja, i zapadnih, europskih kultura koje uživaju demokraciju, slobodu i blagostanje", dodao je Berlusconi. "Otok je morao trpjeti neugodnosti. Zato će vlada na idućoj sjednici predložiti da se Lampedusu kandidira za Nobelovu nagradu za mir", rekao je premijer. Nakon pada predsjednika Zina el Abidina Ben Alija sredinom siječnja i početka pobuna u sjevernoj Africi, oko 20.000 izbjeglica iskrcalo se na Lampedusu, gdje je u cijeloj 2010. bilo zabilježeno 4000 izbjeglica.
PRIŠTINA - Kosovski predsjednik Behgjet Pacolli dobio je u srijedu cjelovitu verziju odluke Ustavnog suda o neustavnosti njegova izbora za predsjednika i namjerava ju poštovati, potvrđeno je u srijedu u Prištini. "U cijelosti ću poštovati odluku Suda i postupiti sukladno toj odluci", kazao je Pacolli, koji je za predsjednika izabran u kosovskom parlamentu 22. veljače, u proceduri čiju je ustavnost u ponedjeljak osporio kosovski ustavni sud. Pacolli, koji je podnio ostavku na mjesto čelnika stranke Alijansa Novo Kosovo nakon što je izabran za predsjednika, rekao je da je odgovornost nadležnih organa u Skupštini bila osigurati da postupak izbora bude obavljen u skladu s ustavom. Ustavni sud Kosova razmatrao je ustavnost postupka izbora za kosovskog predsjednika na zahtjev Demokratskog saveza Kosova, nakon uložene žalbe u kojoj se navode nepravilnosti tijekom glasovanja. Po pisanju kosovskog tiska, ustavni sud nije dao nikakve daljnje preporuke nakon donesene ocjene o neustavnosti pa je moguće da se ponovno provedu izbori za kosovskog predsjednika, kojega po ustavu bira parlament, ali i da se sazovu novi parlamentarni izbori.
NEW DELHI - Objavljivanje nove biografije Mahatme Gandhija u kojoj se oca indijske neovisnosti prikazuje kao biseksualca i rasista podigla je prašinu u njegovoj domovini koja je u srijedu odlučila zabraniti njezinu prodaju. Narendra Modi, premijer države Gujarata gdje se Gandhi rodio 1869., naredio je zabranu knjige Josepha Lelyvelda "Velika duša: Mahatma Gandhi i njegova borba s Indijom". "Lelyveldov opis Mahatme Gandhija zaslužuje prijezir", rekao je Modi na svom blogu. "To se ne bi smjelo dopustiti ni pod kakvom izlikom. Vlada u Gujaratu već je odlučila da će zabraniti knjigu u cijelosti", dodao je. Nova Gandhijeva biografija objavljena je u utorak u Sjedinjenim Državama, ali u Indiji još nije izašla. Indijski mediji u utorak su se pobunili protiv knjige pošto je britanski dnevnik Daily Mail izašao s naslovnicom: "Gandhi napustio ženu da bi bio s ljubavnikom", a Daily Telegraph je, dajući kratak pregled knjige, istaknuo da je Gandhi "imao rasistička stajališta o južnoafričkim crncima". Autor biografije, nekadašnji glavni urednik New York Timesa, osudio je pisanje tih listova koji su, ističe, iskrivili izjave navedene u njegovoj knjizi, napose njegovo razmišljanje o vezi Gandhija i njemačkog arhitekta židovskog podrijetla Hermanna Kallenbacha. "Ne mislim da je Gandhi rasist i biseksualac. Riječ 'biseksualac' se uopće ne spominje u knjizi", reagirao je Lelyveld priopćenjem. Gandhi je živio u Johannesburgu s Kallenbachom gotovo dvije godine, prije nego je napustio Južnoafričku Republiku i vratio se u Indiju 1914. godine. Knjiga "Gandhi: gola ambicija" koju je lani objavio jedan britanski povjesničar bacila je novo svjetlo na privatni život indijskog velikana, otkrivši kako ga njegov poznati zavjet apstinencije nije priječio da leži uz obnažene žene i da stječe neobična seksualna iskustva.