ZAGREB
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor održala je danas u Banskim dvorima radni sastanak s vodećim pravnim stručnjacima, predstavnicima Državnog odvjetništva i Akademije pravnih znanosti na kojem su analizirani pravni aspekti Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije. Temeljem pravne analize zaključeno je da se žurno potakne organizacija regionalne konferencije na kojoj bi se usuglasili pravni standardi radi jačanja pravne sigurnosti i regionalne suradnje u predmetima ratnih zločina, priopćeno je iz vladinog ureda za odnose s javnošću.
ZAGREB
Hrvatski pravni eksperti predali su Vladi znanstvenu studiju u kojoj su konstatirali da je srbijanski Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije iz 2003. protivan standardima kako europske civilizacije tako i konvencijama Ujedinjenih naroda. "Prema tome, poduzele su se određene mjere i incijative da se na regionalnoj razini postigne suglasnost o zaštiti ljudskih prava koja bi primjenom toga zakona mogla doći u pitanje za sve građane u regiji", rekao je predsjednik Akademije pravnih znanosti Željko Horvatić novinarima nakon današnjeg radnog sastanka u Banskim dvorima, zatvorenog za javnost, o pravnoj pomoći hrvatskim braniteljima i sprječavanja njihova eventualnog progona. Srbija je temeljem Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine pokrenula postupke protiv hrvatskih branitelja pa je tako početkom siječnja na temelju srbijanske tjeralice u BiH uhićen Tihomir Purda, koji je kasnije pušten, a u srbijanskom pritvoru još uvijek se nalazi Veljko Marić uhićen u travnju prošle godine na graničnom prijelazu između Bugarske i Srbije.
ZAGREB
Proljetno zasjedanje Hrvatskog sabora bit će 6. do 8. i 13. do 15. travnja, te 4.- 6., 11.-13., 18.- 20. svibnja, izvjestio je novinare nakon sjednice Predsjedništva predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić. Na dnevnom redu proljetnog zasjedanja Sabora zastupnike očekuje 41 točka. Bebić je izvijestio je i da će cijene obroka u saborskom restoranu poskupjeti za četiri kune. Na upite novinara, predsjednik Sabora prokomentirao je najavu promjena Zakona o izbornim jedinicama, rekavši kako je „takvu odluku donio Ustavni sud“. Bebić ne misli da HDZ prekrajanjem izbornih jedinica želi osvojiti više mandata. „Moralo se negdje napraviti korektura jer su postojale razlike broja birača po pojedinim izbornim jedinicama“, ustvrdio je. smatra da to „nije zadiranje ni u kakva osnovna prava, već jednostavno treba prilagoditi odluku Ustavnog suda“. Cijena obroka u zastupničkom će restoranu umjesto dosadašnje 32 kune biti 36 kuna, cijena samoposluživanja za službenike ide sa 22 kune na 26 kuna, a za prolazne goste sa 41 na 45 kuna. Inzistirat će se, kako je rekao Bebić, i na kvaliteti obroka, jer je bilo puno pritužbi. Namirnice bi, po njegovom mišljenju, mogle u nabavi biti i jeftinije, no propis je da se ide na natječaj, rekao je. „Kad bi se recimo išlo na pijacu možda bi se to moglo, no mi nemamo mehanizma kako to provesti, pa moramo prihvatiti ono što je zakonito, a to znači da se ide na natječaj“, ustvrdio je Bebić.
ZAGREB
Predsjednica Kluba zastupnika HNS/HSU Vesna Pusić izjavila je kako je prekrajanje izbornih jedinica uoči izbora protuzakonito te je izrazila nadu da će se od toga odustati. "To je protiv ustavnog zakona", rekla je Pusić pozivajući se na članak 5. Ustavnog zakona o provedbi Ustava RH koji kaže da će se "zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor donijeti najkasnije godinu dana prije održavanja redovitih izbora za zastupnike Hrvatskog sabora". "Govori se u pluralu 'zakoni'", rekla je Pusić dodajući da su to svi zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, što uključuje i zakon kojim se reguliraju izborne jedinice. Činjenica je da je popis birača u Hrvatskoj krajnje upitan dokument i to nije moja proizvoljna ocjena, rekla je Pusić napominjući kako je prije četiri-pet godina vlada platila stručnjaka za popis birača, koji je podnio pismeno izvješće u kojem je pisalo da prema domaćim, hrvatskim izvorima, na popisima birača postoji oko 400 tisuća birača za koje nije sigurno postoje li ili ne, a po njegovom stručnom mišljenju i procjeni taj je broj bliži 900 tisuća. Očito je da je prvi korak u sređivanju izbornog zakonodavstva ažurirati popis birača, za neke buduće izbore, ocijenila je Pusić dodavši kako se popis birača vrlo teško može ažurirati po važećem Zakonu o popisima birača, gdje se promjene mogu samo individualno unositi.
ZAGREB
Prekrajanje izbornih jedinica neće pomoći HDZ-u i HSS-u da dobiju izbore, možda će dobiti dva zastupnika više ali to neće promijeniti izborni rezultat, ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik HSLS-a Darinko Kosor. Smatra kako građani žele promjene i da će se za njih znati izboriti. Kosor ističe kako je izborne jedinice trebalo uskladiti zbog velikih odstupanja, pa je za jedan mandat negdje trebalo 11.000 glasova, a negdje 17.000. glasova, no te je korekcije trebalo učiniti do ustavnog roka, odnosno do 11. ožujka, a ne 6 ili 7 mjeseci do izbora te nakon isteka ustavnog roka. Upitan je li prekrajanju izbornih jedinica pridonijela predsjednica Ustavnog suda, nekadašnja članica HSLS-a, Kosor je odgovorio da ukoliko je to tako "onda je to još jedan od gafova Ustavnog suda". Ponovio je kako će njegova stranka na izbore izaći sama i pokušati privući neodlučne birače kojima je dosta i HDZ-a i SDP-a, jer se bave sami sobom umjesto da nude rješenja za izlazak iz krize. Nakon izbora HSLS sigurno, kaže njegov predsjednik, neće koalirati s HDZ-om i HSS-om. Upitan za oprečne informacije koje se tiču političkog angažmana u HSLS-u guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, Kosor je odgovorio da je s Rohatinskim razgovarao na obostranu inicijativu, ali da guverner nije donio odluku da se uključi u politiku, iako bi u HSLS-u htjeli da se on angažira.
RIJEKA
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je danas na redovitoj konferenciji za novinare, odgovarajući na novinarsko pitanje o prekrajanju izbornih jedinica, da je vlada ulazeći u promjene izbornih jedinica "napravila neispravan politički potez" s obzirom na vrijeme i na način promjena. Komadina je rekao da je "izborne jedinice davno trebalo urediti", ali tako da se zajedno s partnerima - političkim strankama i stručnom javnosti izradi zajednički prijedlog promjena. Rekao je kako su vlada i HDZ - "ako se pogleda kako su to iskrojili - digli ruke od izbornog uspjeha u osmoj izbornoj jedinici pa su je potpuno otpisali što se tiče uspjeha HDZ-a". U osmoj izbornoj jedinici je Istarska županija te dio Primorsko-goranske županije, a po prijedlozima, kako to prenose mediji, ona bi navodno većim dijelom ostala nepromijenjena, ali bi nekoliko kvarnerskih otoka pripalo sedmoj izbornoj jedinici. "Izborne jedinice nisu od političkih stranaka, nego od građana i moraju biti lišene političkih špekulacija", zaključio je Komadina.
ZAGREB
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić danas je ocijenio da biskupska komisija Iustitia et pax pozivom vjernicima da iduća tri petka mole i poste za "pravednu presudu" hrvatskim generalima u Haagu sugerira sumnju da presuda neće biti pravedna, odnosno dovodi u pitanje Haški sud, čime se Crkva, smatra, još jednom svrstava na stranu onih koji se protive kako priznavanju, tako i sankcioniranju ratnih zločina počinjenih na hrvatskoj strani. "Poziv vjernicima biskupske komisije Iustitia et pax da iduća tri petka mole i poste 'za pravednu presudu našim generalima' u Haagu eminentno je politički potez koji kako s vjerom, tako ni s poslanjem Crkve, nema ama baš nikakve veze", ističe Mesić u priopćenju. "Iustitia et pax svjesno preuzima na sebe odgovornost za dodatno podizanje tenzija u našem društvu koje određeni politički krugovi i mediji ionako već tjednima podgrijavaju, indirektno - ali ne manje prozirno i jasno - pozivajući na prosvjede (možda i nerede?) u slučaju osuđujućih presuda", navodi u priopćenju. Mesić podsjeća da je Hrvatska inicirala osnivanje Haškog suda te Ustavnim zakonom obvezala svakog građanina da surađuje sa Sudom i prihvaća njegove odluke, "kako onaj koji bude osuđen, tako i svaki drugi". Mesić ističe da su suđenja za konkretne ratne zločine, "suprotno tezama koje se u javnosti podvaljuju kao poslovično kukavičje jaje", nisu suđenja Domovinskom ratu niti se on njima kriminalizira, već upravo suprotno. "Pitam: želi li Crkva teret zločina pojedinaca prevaliti na cijeli hrvatski narod, odnosno sve građane Republike Hrvatske? I zašto?", stoji u priopćenju.
ZAGREB
Štrajkaški odbor "Večernjeg lista" i dalje je ustrajan u štrajku do ispunjenja zahtjeva, odnosno do vraćanja prava iz kolektivnog ugovora, bilo na razini "Večernjaka", bilo potpisom granskog kolektivnog ugovora na razini države, te u tom smislu očekuje i službeni poziv uprave lista za nastavak pregovora, izjavio je danas glavni sindikalni povjerenik u "Večernjem listu" Anton Filić. Na konferenciji za novinare, održanoj ispred ulaza u zgradu tog dnevnog lista jer uprava nije dopustila održavanje u prostoriji koja je predviđena za štrajkaše, Filić je istaknuo da članovi uprave u medijima govore da će ponovno sjesti za stol sa sindikatom, ali da još nikakav poziv nije došao. Naprotiv, naglasio je, uprava prijeti tužbama. Najavljuje, kaže, tužbu protiv njega jer se "usudio reći da su u štrajku najbolji novinari i zaposlenici Večernjeg lista, i da novina na tržištu nije onako kvalitetna kakva bi trebala biti". "A kakva je kvaliteta vidi se i po tome kako je popraćen štrajk u 'Večernjaku', sramotno", dodao je. Drugom tužbom prijeti se sindikatu jer neki sindikalci, navodno, rade pritisak na članove sindikata koji nisu u štrajku, što Filić ocjenjuje besmislicom. Izvijestio je da je predstavnike štrajkaša u petak primila premijerka Jadranka Kosor koja je, rekao je, najavila da će se informirati zašto se inspekcija rada još nije odazvala pozivu štrajkaša te da iznese pravno tumačenje situacije u "Večernjaku" - ako je većina zaposlenika u štrajku, čijim se tekstovima "pune" te dnevne novine.
ZAGREB
Zagrebački pročelnik za financije Slavko Kojić rekao je na današnjoj konferenciji za novinare kako potraživanja Grada Zagreba do kraja prošle godine iznose oko dvije milijarde kuna. Govoreći o strukuturi potraživanja Kojić je kazao da od toga broja 1,313 milijardi kuna otpada na potraživanja Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva (GSKG), 240 milijuna kuna na potraživanja porezne uprave, a potraživanja od komunalnog doprinosa (koja naplaćuje sam Grad Zagreb) trenutačno iznose 475 milijuna kuna. Istaknuo je kako je prošle godine naplata potraživanja bila puno bolja, gotovo 92 posto. Pročelnica Gradskog ureda za imovinsko - pravne poslove i imovinu Ninoslava Zeković upozorila je na manjkave baze podataka što se, kazala je, odnosi i na sliku o nenaplativim potraživanjima Grada Zagreba. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na upite u vezi s njegovim prijedlogom Skupštini da se ne ograničava broj povlaštenih parkirnih karata koje izdaje gradonačelnik, a kojih sad može izdati najviše 400, odgovorio je kako velik broj poduzetnika i građana želi po tržišnim cijenama kupiti parkirne karte. Ako bi se išlo na produženje vremena dopuštenog parkiranja, on će tražiti 50 posto nižu cijenu. Podsjetivši kako je već najavio osnivanje Fonda za nezaposlene iz kojeg bi se isplaćivala pomoć onima koji su ostali bez posla te osnivanje jamstvenog fonda za pomoć "posrnulim poduzetnicima", Bandić je najavio kako razmišljaju i o osnivanju fonda kojim bi se, onima koji to ne mogu, pomoglo u plaćanju komunalnih obaveza .
ŠARENGRAD
Zajednica Cenacolo, koja već punih devet godina djeluje u nekadašnjem Franjevačkom samostanu u Šarengradu ovog je vikenda otvorila vrata te predstavila svoj život i rad, izvijestila je Informativna katolička agencija (IKA). U zajednici se liječe ovisnici od droge, alkohola i interneta, a svakodnevna terapija im je molitva i rad. Zajednicu je kratko predstavio vlč. Ivan Jurić, njihov duhovnik, inače župnik u donjogradskoj župi Preslavnog imena Marijina u Osijeku, koji je istaknuo kako u zajednici nema pozdrava, već je njihova dobrodošlica moljenje otajstava Žalosne krunice na nekoliko europskih jezika, svjedočenje samih ovisnika, te njihovih roditelja. U zajednici je trenutno 22 člana, a njihovo djelovanje predstavio je predstojnik Boris Štimac. Cenacolo nije komuna, već zajednica, a svaki članova u zajednici brine o drugome. Najviše vremena posvećuju molitvi i radu. Gotovo sve što je potrebno za život proizvode sami, a novac ne primaju. Pomaže i Caritas vukovarskog dekanata, rekao je Štimac. Hrvati su najbrojniji, a u zajednici su i Mađari, Slovaci, Česi, Srbi te članovi iz Bosne i Hercegovine. Domaći ljudi ovoga kraja u početku su nepoznate goste, ovisnike na liječenju u zajednici, primali s nepovjerenjem, a danas na njih gledaju sasvim drugačije. Jedan od liječenih ovisnika, nakon izlječenja ostao je u toj sredini, oženio se i danas je to sretna obitelj s brojnom djecom, čulo se na susretu.
ZAGREB
Četvorica bivših pripadnika 7. gardijske brigade "Pume" danas su na zagrebačkom Županijskom sudu svjedočili o zarobljavanju šestorice srpskih vojnika u akciji Maestral 1995. koji su, po tvrdnjama tužiteljstva, kasnije ubijeni po zapovjedi pokojnog generala Ivana Korade. Za taj su zločin optužena sedmorica pripadnika "Puma", a njihovi su suborci danas saslušani kao prvi od 40-ak predloženih svjedoka tužiteljstva. Riječ je o pripadnicima jedinice koja je u akciji Maestral u šumama iznad Glamočkog polja naišli na vozilo u kojem su bili vojnici Republike Srpske, među kojima i jedan major obavještajne službe. Svjedoci su kazali da su zarobljene vojnike razoružali te ih kamionom prebacili do zapovjedništva, ali da ne znaju što se s njima kasnije dogodilo. Da su zarobljenici likvidirani doznali su tek kada ih je policija pozvala na ispitivanje početkom prošle godine. Suđenje se nastavlja 7. travnja.
SPLIT
Vlasnik upaljača bombe, kojim je u subotu u Zmijavcima kod Imotskog teško ozlijeđen 15-godišnji dječak, je 54-godišnji muškarac, utvrdio je istražni sudac Županijskog suda u Splitu, doznaje se danas u splitskoj policiji. Protiv osumnjičenog 54-godišnjaka je podnesena kaznena prijava zbog nedopuštenog posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari. Policija je ujedno u Zmijavcima pretražila stan oca (50) ozlijeđenog dječaka, te tamo pronašla 34 komada streljiva raznog kalibra i prazne spremnike za automatsku pušku. Protiv njega slijedi podnošenje optužnog prijedloga za prekršaj iz Zakona o oružju nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu. Petnaestogodišnji dječak ozlijeđen u eksploziji, primljen je u Klinički bolnički centar Split (KBC) zbog težih ozljeda te mu je amputiran prst, a ima i ozljede obje šake, nadlaktice, grudnog koša i lica, doznaje se u splitskom KBC-u. Neslužbeno se doznaje da je upaljač bombe 15-godišnji dječak pronašao na otvorenom prostoru, u blizini mjesta eksplozije kod škole u Zmijavcima.
VELIKA GORICA
Petero optuženih za malverzacije u samoborskoj tvornici čarapa "Sloboda", među kojima su brat i supruga bivšeg hrvatskog veleposlanika i ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, odbacili su danas tvrdnje tužiteljstva da su tvrtku oštetili za oko 11 milijuna kuna. Suđenje na velikogoričkom Županijskom sudu jutros je započelo čitanjem optužnice, nakon čega su prihvaćeni i dokazni prijedlozi prema kojima će se na suđenju ispitati dvoje svjedoka i knjigovodstveno -financijski vještak. Uz Borisa i Tatjanu Žužul, za zlouporabu položaja i ovlasti te zlouporabe u gospodarskom poslovanju kojima je "Sloboda" dovedena u stečaj, okrivljeni su Ivica Papeš, Javorka Babić i Dario Papeš. Borisa Žužula i financijsku direktoricu "Slobode" Javorku Babić optužnica tereti da su u ime tvrtke otpisali pozajmice prema Tatjani Žužul i Ivici Pepešu u iznosu većem od 2,7 milijuna kuna. Nezakonitu dobit u iznosu od 2,2 milijuna kuna navodno su ostvarili i neplaćanjem poreza na dobit jer su u poreznoj prijavi zaračunali neostvarene usluge Idisa, tvrtke u vlasništvu "Slobode". Petero okrivljenih tereti se i za nezakonit transfer novca između te dvije tvrtke, čime je "Sloboda", tvrdi tužiteljstvo, oštećena za još 6,2 milijuna kuna.