Predsjednik Josipović nalazi se u jednodnevnom radnom posjetu toj baltičkoj državi i bivšoj sovjetskoj republici, a od 2004. godine članici Europske unije i NATO-a.
"Hrvatska je zainteresirana za ulaganja u Litvu. Neke naše tvrtke ušle su s investicijama u Kalinjingrad", kazao je predsjednik Josipović u izjavi za novinare nakon jednosatnog razgovora u četiri oka s litavskom predsjednicom.
Josipović je podsjetio da je hrvatska vlada osmislila novi plan kojim bi se osiguralo nesmetano ulaganje. "Nama su potrebne investicije, ali ne samo zbog gospodarskog već i političkog razvoja", kazao je Josipović, spomenuvši turizam kao jedno od važnih područja suradnje dviju zemalja.
Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite rekla je, naglasivši da Litva želi što prije vidjeti Hrvatsku u EU, da je njezina zemlja zainteresirana za ulaganja u Hrvatsku. Grybauskaite je pritom spomenula da je bilo nekoliko, nažalost neuspješnih, pokušaja s litavske strane.
"Želimo da provedete borbu protiv korupcije kako bi poslovi mogli početi", kazala je predsjednica Grybauskaite.
Osvrnula se i na posljednje tri vrlo teške godine u Litvi, koja također nije mogla izbjeći udar globalne financijske krize. Po njezinim riječima, recept izaska iz krize su odgovorne i vrlo stroge mjere štednje uz izbjegavanje populističkih mjera.
"Morali smo gospodarstvo prilagoditi novonastaloj situaciji", kazala je Grybauskaite, napomenuvši pritom da već ove godine Litva bilježi gospodarski rast od 5 posto.
Što se političke suradnje tiče, dvoje predsjednika ocijenilo je kako male i srednje velike zemlje u EU mogu zajedno donositi odluke od obostranog interesa.
Litavska predsjednica smatra da će ta suradnja u prvim godinama hrvatskog članstva u EU biti iznimno važna, dok je predsjednik Josipović spomenuo NATO i činjenicu da dvije zemlje sudjeluju u raznim misijama Sjevernoatlantskog saveza.
Litva je izrazila želju za nestalnim članstvom u UN-u, a kako je najavila Grybauskaite, Hrvatska će joj u tome dati punu potporu.
Litavske novinare posebice je zanimalo pitanje nuklearne elektrane Krško. Predsjednik Josipović kazao je da nema nikakvih službenih zahtjeva za zatvaranjem nuklearne elektrane. Također je dodao da je pitanje Krškog dio odnosa Hrvatske sa Slovenijom ali da je riječ i o pitanju važnom za EU.
Litavska predsjednica dodala je da je riječ o vrlo jedinstvenoj situaciji s obzirom na to da je Krško u vlasništvu jedne članice EU-a i zemlje koja to još nije.
Podsjetila je da je prije nekoliko dana Europsko vijeće donijelo odluku o podvrgavanju svih nuklearnih elektrana na europskom tlu posebnom testiranju na opterećenja.
"Krško će također morati proći taj test", kazala je predsjednica Litve.
Nakon razgovora s litavskom kolegicom, predsjednik Josipović održao je u Institutu za međunarodne odnose predavanje na temu "Hrvatsko članstvo u EU i JI Europa".
Kazao je da u regiji za razliku od prije nekoliko godina vladaju novi duh i nova atmosfera, jer sve susjedne zemlje dijele zajedničke interese.
"One sve žele ući u EU. Hrvatska će biti prva. Nadamo se da će pregovori završiti u lipnju, a naš je interes da susjedne zemlje također uđu u članstvo Unije", rekao je Josipović.
Istaknuo je da zemlje regije imaju kompatibilna gospodarstva i zajednički pristup trećim tržištima.
Josipović je poručio da granična pitanja sa Slovenijom, BiH i Crnom Gorom ne predstavljaju nikakvu prijetnju sigurnosti.
Hrvatski predsjednik će se u poslijepodnevnim satima sastati s predsjednicom litavskog parlamenta Irenom Degutiene, članovima odbora za vanjsku politiku i odbora za europska pitanja te s predsjednikom vlade Andriusom Kubiliusom.