"Kada je riječ o izravnom zadiranju u proračaun, ne mogu prihvatiti nikakve obveze", izjavio je novinarima nakon sastanka ministar Čobanković, obrazloživši to odlukom Hrvatskog sabora o nepovećanju rashodovne strane državnog proračuna i Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.
Prema njegovim riječima, kada bi država po osnovu traženja Sindikata hrvatskih seljaka samo isplatila traženih 250 kuna po hektaru do punog iznosa potpora, to bi državni proračun koštalo između 180 i 190 milijuna kuna, a novca za to u proračunu nema.
Rekao je i kako u povjesti hrvatske države, od kada postoji ovakav ili sličan sustav poticaja kakav je danas, nikada nisu bile isplaćene sve potpore u maksimalnom iznosu, navevši kako su prošle godine potpore bile isplaćene u iznosu od 86,6 posto, a u ovoj godini bit će 88,5 posto.
"Vidjet ćemo da li s još nekim mjerama možemo pomoći boljem poslovanju poljoprivrednika", rekao je ministar Čobanković, dodajući da i zahtjev za isplatu cijene plavog dizela u iznosu 4 kune predstavlja zadiranje u državni proračun te mu se ne može udovoljiti.
Predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka Tomislav Pokrovac najavio je za 5. travnja u Zagrebu drugi krug pregovora, izražavajući nadu u postizanje tzv. "retkovačkog sporazuma".
"Ostalo je sporno samo ono što se tiče potpora. Ukoliko se ne bude u drugom krugu razgovora iznašlo rješenje, vjerojatno ćemo morati ponovno na ceste", izjavio je Pokrovac, dodajući kako se seljaci "ne mogu oprostiti od 250 kuna potpora" te su predložili ministru Čobankoviću neka taj novac ako može, "isplati onkološkoj bolnici" ali neka novci budu isplaćeni.
Prema riječima Zvonimira Pipića iz Virovitičko-podravske županije, seljaci su bili svjesni da će pregovori s ministrom Čobankovćem "ići puno teže nakon što su traktori maknuti s cesta".
U devet točaka tzv. "retkovačkog sporazuma", Sindikat hrvatskih seljaka zahtjeva izradbu državne strategije poljoprivredne proizvodnje na rok od 10 godina, isplatu poticaja za ozime kulture, kamilicu, uljanu repicu i pšenicu do 15. rujna te isplatu potpora u cijelosti u ratarstvu i stočarstvu kao i smanjenje početne cijene zakupa i kupovine poljoprivrednog zemljišta u 50-postotonom iznosu.
Također traže smanjenje cijene plavog dizela, što hitniju isplatu kapitalnih ulaganja, reprogram kredita HBOR-a i poslovnih banaka, omogućavanje legalizacije postojećih objekata koji se koriste u poljoprivrednoj proozvodnji, kao i deblokadu poslovnih računa poljoprivrednika.
Zbog nesipunjenja zahtjeva, u organizaciji Sindikata hrvatskih seljaka ovoga je mjeseca bio organiziran 15-dnevni prosvjed u pet županija tijekom kojega su nezadovljni seljaci u potpunosti ili djelomice blokirali prometnice.