ZAGREB - Naftna kompanija Ina potvrdila je da su u toj kompaniji provedene istražne radnje u sklopu kaznenog postupka protiv glavnog izvršnog direktora Ine Bojana Milkovića, koji je po pisanju medija danas uhićen zbog primanja mita dok je bio predsjednik Crosco-a. Ina u priopćenju navodi da kazneni postupak nije povezan uz poslovanje Ine kao ni poziciju Milkovića kao glavnog izvršnog direktora Ine, koji je na to mjesto imenovan u lipnju 2009. Naftna kompanija navodi također da će u potpunosti surađivati s mjerodavnim organima i da će osigurati sve potrebne informacije. "Nadamo se da će se u postupku dokazati neutemeljenosti navoda protiv Milkovića", priopćila je Ina. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec nije želio komentirati taj slučaj već je medije uputio na USKOK u kojem se također nije mogla dobiti potvrda o uhićenju Milkovića. "Zasad ništa ne možemo komentirati", rekao je Hini glasnogovornik USKOK-a Vuk Đuričić.
NOVIGRAD - Predsjednik Vijeća za elektroničke medije Zdenko Ljevak istaknuo je danas u Novigradu na javnoj sjednici, na kojoj se raspravljalo o radu televizijskih i radijskih nakladnika u Istri i duž Jadrana zbog otežanog prijama emitiranih programa, kako hrvatske institucije političkim i diplomatskim putem moraju utjecati da se riješi taj problem. "Nadam se da će do početka ljeta taj problem biti ne do kraja anuliran, ali riješen u velikoj mjeri. Što prije riješimo problem u Istri, to je puno manja mogućnost da će se to dogoditi duž cijeloga hrvatskog Jadrana", rekao je Ljevak i ponovio kako je snažni, jedinstveni politički i diplomatski pritisak jedini način rješavanja tog problema s obzirom na to da je "tehnički to nemoguće". Današnjom sjednicom otvorenom za javnost željelo se upoznati "širu javnost s teškoćama u radu nacionalnih i lokalnih televizijskih i radijskih nakladnika na tom području, na frekvencijama koje su Hrvatskoj dodijeljene međunarodnim sporazumom". U ime Vijeća za elektroničke medije Olga Ramljak je rekla kako je 47 gradova, općina i naselja iz Istre prijavilo smetnje te 56 gradova, općina i naselja od Kvarnera do Dubrovnika.
VUKOVAR - Ispitivanjem novih svjedoka na Županijskome sudu u Vukovaru danas je nastavljena glavna rasprava u postupku protiv Miloša Stanimirovića i još trinaest osoba optuženih da su nakon 20. rujna 1991. godine u Tovarniku raseljavali, ubijali i fizički zlostavljali civile Hrvate te prisvajali ili uništavali njihovu imovinu pa su time počinili kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava - genocid i ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Među svjedocima koji su dali iskaz bio je i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović, koji je u vrijeme agresije i okupacije Tovarnika, kako je rekao bio u rezervnom sastavu saniteta bivše JNA sa zadatkom organizacije sanitetske službe na području tada okupiranoga zapadnog Srijema. Stanimirović se prisjetio kako je, "pošto je u Tovarnik u jesen 1991. godine ušla JNA, dva puta boravio u tome srijemskom mjestu". Po njegovim riječima, prvi put su ga pozvali da dođe u Tovarnik kako bi pružio pomoć ranjenom potporučniku bivše JNA, a drugi put radi prepoznavanja psihički bolesnoga Mije Ivančića, kojega je inače liječio.
OSIJEK - Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, izjavio je danas novinarima u Osijeku kako nije kontaktirao s libijskim predsjednikom Gadafijem od kada su izbili sukobu u toj zemlji, dodavši kako se kao građanin uključio i predlagao neke mjere za rješavanje sukoba u Libiji. "Budući da imam dobre veze u Libiji i dobre kontakte s libijskim predsjednikom Gadafijem, posebno s njihovim premijerom koji je studirao u našoj zemlji, kada su izbili sukobi velik broj ljudi obraćao mi se sa zamolbom da pomognem našim radnicima koji tamo rade da se evakuiraju", kazao je Mesić, dodavši kako se "najavio kod libijskog veleposlanika i otišao kod njega, ali nije bilo potrebno dodatno se angažirati na izvlačenju naših ljudi, jer je to dobro funkcioniralo". "Kao građanim predložio sam neke mjere s ciljem pomoći rješavanja sukoba u Libiji, prije svega sam predložio da se osnuje međunarodna promatračka misija koja bi na licu mjesta procijenila pravo stanje stvari", rekao je Mesić, odgovarajući na pitanja novinara.
ZAGREB - Borba za prava novinara "Večernjeg lista" borba je za slobodu medija i demokratsko društvo, poruka je s današnjega prosvjeda 200-tinjak novinara te ostalih građana koji su u znak potpore novinarima tog lista u štrajku krenuli su povorci pozivajući na potpisivanje nacionalnoga, granskoga kolektivnog ugovora u hrvatskim medijskim kućama. Povorka je poslije 11 sati od Novinarskog doma krenula prema zgradi "Večernjeg lista" noseći zastave Sindikata novinara Hrvatske (SNH) te natpise s porukama "Zajedno za neovisne medije. Obranimo pravo društva da zna", "Stop cenzuri - sloboda novinarima", "Gospođo Kosor, nema slobodnog novinarstva i istinske demokracije s novinarima u ropskom položaju", "Sanader i Pavić izmislili su RPO da bi novinare držali u pokornosti", "Ne može biti slobode medija ako novinari žive u uvjetima korupcije, siromaštva i straha". Novinarima "Večernjaka" u povorci su se pridružili kolege iz "Glasa Istre" i "Glasa Slavonije", koji danas štrajkaju radi solidarnosti s njima, novinari iz "Jutarnjeg lista" i "Novog lista", koji su stupili u jednosatni štrajk, zatim kolege s HRT-a, Hine, Slobodne Dalmacije, Vjesnika, radijskih postaja i internetskih portala te drugih medijskih kuća. Potporu novinarima došli su dati i sindikalni čelnici Ozren Matijašević, Krešimir Sever, Željko Stipić, Mladen Novosel, predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar te studenti Filozofskog fakulteta s natpisom "Generalni štrajk", koji već tjednima nose Zagrebom na protuvladinim prosvjedima. U "pet do 12" okupili su se ispred ulaza u zgradu "Večernjeg lista", gdje su čelnici štrajkaškog odbora, novinarskog sindikata i društva poručili da kolektivni ugovor znači spas za hrvatske novinare i profesionalno novinarstvo, a time i slobodno i demokratsko društvo. Čelnik Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u "Večernjaku" Anton Filić pozvao je upravu da počne postupati kao i sve odgovorne uprave u Europi te da svojim novinarima osigura materijalne i sve druge uvjete da profesionalno mogu obavljati svoj posao.
ZAGREB - Zaposlenici "Večernjeg lista" koji ne štrajkaju danas su priopćenjem pozvali kolege štrajkaše i one koji o štrajku izvještavaju da štiteći svoja prava ne ugrožavaju njihovo pravo na rad, ističući da do boljega radnog statusa žele doći radom a ne štrajkom koji, tvrde, ugrožava njihovu egzistenciju i budućnost tog lista. "To što ne štrajkamo ne znači da ne želimo više povlastica, bolja primanja i još bolji 'Večernji list'. I te kako ih želimo, ali isto tako želimo do njih doći isključivo radom i poslovnim rezultatima, a ne štrajkom koji ugrožava egzistenciju koju imamo i budućnost novina od kojih svi živimo, uključujući i kolege u štrajku. Svjesni društvene i ekonomske situacije u kojoj se svi nalazimo, smatramo da je rad jedina ispravna i odgovorna odluka", kažu u priopćenju novinari "Večernjeg lista" koji se potpisuju kao "Večernjakovci koji rade". Naglašavaju kako kolegama ne osporavaju pravo na štrajk, ali najoštrije osuđuju njihov poziv čitateljima da ne kupuju "Večernji list" dok traje štrajk "jer se time ugrožava tržišna pozicija i obezvrjeđuje proizvod i rad" svih novinara tog lista - i onih koji su u štrajku i njih, koji se tome "nisu priklonili".
ZAGREB - Honorarni suradnici u Večernjem listu danas su u priopćenju pozvali Upravu lista i kolege koji štrajkaju da sjednu za stol i dogovore se za dobrobit 'Večernjaka', poručujući kako se ne svrstavaju ni uz štrajkaše niti uz Upravu. Gotovo 60 potpisanih 'Večernjakovih' honoraraca u priopćenju odbacuju prozivke štrajkaša da su štrajkolomci i beskičmenjaci, ali i ističu da činom dolaženja na posao ne podržavaju odnos Uprave prema štrajkašima. "Ne bojimo se i nismo beskičmenjaci ni manje vrijedni novinari, kao što nas posljednjih dana prozivaju! Nismo ni štrajkolomci, jer osim 18 stalno zaposlenih u agenciji Večernji list mediji, ostali suradnici agencije VLM i Večernjeg lista d.d. ne samo da nemaju pravo na štrajk, nego nemaju niti jednu privilegiju iz kolektivnog ugovora koje su uživale naše stalno zaposlene kolege. To ide na obraz naših poslodavaca kojima odgovara minimaliziranje naših prava, nas samih jer godinama pristajemo raditi u tim uvjetima, ali i većine naših stalno zaposlenih kolega", stoji u priopćenju. Honorarci ocjenjuju i da su iluzorna očekivanja 'večernjakovaca' koji štrajkaju da će oni (honorarci) svoj stav izraziti tako da im se pridruže na ulici, a iluzornima smatraju i tumačenja vlasnika i Uprave da samim činom dolaženjem na posao podržavaju njihov odnos prema kolegama u štrajku.
PULA /RIJEKA/SPLIT/OSIJEK - Podružnice Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u Glasu Istre, La voce del popolu, Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji i Glasu Slavonije poduprle su danas kolege iz Večernjeg lista, koji su u štrajku. U Glasu Istre danas se održava jednodnevni štrajk solidarnosti. U priopćenju povjerenica SNH-a u Glasu Istre, Maše Jerin, ističe da se "pozivu podružnice SNH u tim novinama odazvalo 30-ak radnika koji su izašli ispred redakcije s transparentima 'Potrubi za Večernji list' i 'Glas štrajka za Večernji' ". Oko 50 novinara dnevnih novina na talijanskom jeziku, La voce del popola, odnosno riječke Novinsko-izdavačke ustanove Edit, sudjelovali su od 12 do 14 sati u štrajku solidarnosti, izjavila je za Hinu povjerenica SNH-a u Editu, Viviana Ban. U Novom listu štrajk je održan od 11 do 12 sati, a povjerenik SNH u Novom listu Nenad Miculinić uputio je pismo potpore podružnici SNH-a u Večernjem listu. I novinari splitske Slobodne Dalmacije danas su se jednosatnim štrajkom, između 11 i 12 sati, solidarilizirali sa štrajkom novinara Večernjeg lista, izvjestio je povjerenik podružnice SNH-a u Slobodnoj Dalmaciji Mario Kavain. Na poziv Sindikata novinara Hrvatske, novinarima Večernjeg lista koji nekoliko dana štrajkaju, danas od 12 do 13 sati priključili su se također novinari osječkog Glasa Slavonije, izvijestila je Vera Kovačić, član Izvršnog odbora SNH-a i predsjednica sindikalne podružnice u Glasu Slavonije.
ZAGREB - Ispitivanjem posljednjih svjedoka na zagrebačkome Županijskom sudu danas je završen dokazni postupak na ponovljenom suđenju bivšem potpredsjedniku Hrvatskoga fonda za privatizaciju (HFP) Ivanu Gotovcu i poduzetniku Svjetlanu Staniću u slučaju "mali maestro", a na idućem ročištu 28. travnja održat će se završne riječi obrane i tužiteljstva, nakon čega slijedi nova nepravomoćna presuda. Na suđenju, ponovljenom zbog odluke Vrhovnoga suda kojom je ukinuta prijašnja oslobađajuća presuda, Gotovac se tereti da je od Stanića kao mito primio peku i plaćeno putovanje u Monte Carlo, a zauzvrat mu je davao informacije i upute kako bi mimo tržišnih uvjeta povoljno stekao dionice Dalmacijavina i splitskoga hotela "Bellevue" u vlasništvu HFP-a. Sutkinja Gordana Mihela-Grahovac danas je ispitala posljednju dvojicu svjedoka koji su bili ispitani i na prvom suđenju - bivšeg ravnatelja splitske Lučke uprave i direktora Nogometnog kluba Hajduka, a danas državnog tajnika u Ministarstvu turizma Branka Grgića, te Matu Čuljka, koji je u Fondu radio na prodaji Dalmacijevina i pripremanju natječaja. Budući da je obrana nakon toga zatražila malo više vremena za pripremu završnih riječi, sutkinja je iduće ročište najavila za 28. travnja. Kao i na prvom suđenju, Gotovac i Stanić tvrde kako nisu krivi za primanje mita i zloporabe položaja, to jest davanje mita i poticanje na zloporabe.
ZAGREB - Savez antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA) danas je izrazio nezadovoljstvo Zakonom o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina iz Drugog svjetskog rata smatrajući ga "grubim politikantstvom i manipulacijom mrtvima, a radi podjele i svađe među živima". Iz SABA RH svoje su pismo uputili hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, Vladi RH, Hrvatskom saboru i Klubovima zastupnika parlamentarnih stranaka te bivšem hrvatskom predsjedniku od 2000-2010. Stjepanu Mesiću. "Humano je i ljudski da svaki pokojnik ima pravo na mirno počivalište, na grob i poimenično obilježje. Ali, ako svaki otkopani kostur pokojnika, poslije više od pola stoljeća, bez činjeničnog utvrđivanja identiteta pokojnika, unaprijed proglasi žrtvom komunističkog zločina, onda je to grubo politikanstvo i manipulacija mrtvima, radi podjele i svađe među živima, čime se ne odaje pijetet žrtvi", stoji u otvorenom pismu što ga je potpisao potpredsjednik SABA RH Josip Skupnjak.
VARAŽDIN - Varaždin je hrvatski kandidat za nagradu Zlatni cvijet Europe, koju dodjeljuje Krajobrazna europska asocijacija – Entente Florale Europe, a odabran je u konkurenciji sedam hrvatskih gradova. Za titulu najljepšeg europskog grada natječe se s devet gradova, odabranih među više do 2800 gradova - kandidata iz 12 zemalja, rečeno je danas na konferenciji za novinare u Varaždinu, gdje se održava radni sastanak predsjednika Entente Florale Europe za Hrvatsku Vojka Pleštine i člana uprave hrvatske asocijacije Šime Strikomana s predstavnicima grada, gradskih komunalnih tvrtaka "Parkovi" i "Varkom" te gradske Turističke zajednice kako bi ih pripremili za sudjelovanje Varaždina u natjecanju. Dodjela nagrada najavljena je za sredinu rujna, kada će biti održana završna svečanost natjecanja u Rogaškoj Slatini u Sloveniji, rekao je Vojko Pleština, ističući da ćemo tada znati je li Varaždin osvojio broncu, srebro ili zlato te da je taj grad već sada hrvatski pobjednik jer će njegova kandidatura zasigurno pozitivno utjecati na promidžbu kontinentalnog turizma.