ZAGREB - Preuranjeno je govoriti o načinu na koji će eventualno u akciji u Libiji sudjelovati hrvatske oružane snage, rekao je ministar obrane Davor Božinović u petak komentirajući odluku da NATO savez preuzme zapovjedništvo nad nadgledanjem zone zabrane leta iznad Libije. Zemlje članice NATO-a, u kojem je Hrvatska član od travnja 2009. godine, jučer su se u Bruxellesu usuglasile da će Savez nadgledati zonu zabrane leta iznad Libije, proglašenu kako bi se zaštitili tamošnji civili od zračnih udara snaga Moamera Gadafija. "U NATO-u još uvijek traju razgovori o tome na koji način provoditi i kako se uključiti u zonu zabrane letenja, tako da je u ovom trenutku preuranjeno govoriti o tome", kazao je Božinović novinarima pred Banskim dvorima uoči sjednice Vlade, upitan o hrvatskom sudjelovanju u akciji. On je dodao da Hrvatska u ovoj fazi akcije neće davati konkretan doprinos. "Od onoga što NATO traži u ovom trenutku, što se Hrvatske tiče, barem u ovoj prvoj fazi, nisam siguran da može biti nekih konkretnih doprinosa. Ovo je početna faza, vidjet ćemo kako će se akcija razvijati", rekao je ministar Božinović.
LJUBLJANA - Zbog poteškoća prilikom pokušaja ponovnog uključenja nuklearke Krško ona će u elektromrežu biti uključenja tek idućeg tjedna, objavljeno je u petak na internetskim stranicama nuklearke. Najavljivalo se da će nuklearka, koja je bila automatski isključena u srijedu u 10,30 sati, biti ponovno uključena u mrežu u noći na petak. No, precizniji pregled stanja opreme i pogreške koja se dogodila na 380-kilovoltnom dalekovodu pokazao je nekoliko odstupanja na više sustava, navela je nuklearka Krško u priopćenju za javnost kojim pojašnjava razloge odgode ponovnog uključenja. U priopćenju se navodi da su se odstupanja pojavila u uljnom sustavu za brtvljenje električnog generatora, zatim u uljnom sustavu motora reaktorske pumpe, u uljnom sustavu turbinskih ležaja, te u sustavu za pregrijavanje sekundarne vode za napajanje postrojenja. Budući da je za uklanjanje tih odstupanja potrebno dodatno vrijeme, ponovno uključenje nuklearke u mrežu je odgođeno za sljedeći tjedan. Dodatna pojašnjenja nisu se mogla dobiti u nuklearki Krško.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će u ponedjeljak u radnom posjetu Litvi gdje će se sastati s predsjednicom Daliom Grybauskaite i ostalim visokim dužnosnicima, priopćeno je iz Ureda predsjednika. U predsjedničkoj će palači Josipović i Grybauskaite razgovarati u četiri oka, a uslijedit će i razgovori dvaju izaslanstava, nakon čega će se šefovi dviju država obratiti medijima. Grybauskaite je prva predsjednica na čelu Litve, a njezin predsjednički mandat je počeo u srpnju 2009. Obnašala je dužnost europske povjerenice za obrazovanje i kulturu te povjerenice za financijsko programiranje i proračun u Europskoj komisiji, kada je na čelu EK-a bio Jose Manuel Barroso. Tijekom dana Josipović će na Institutu za međunarodne odnose i političke znanosti u Vilniusu održati predavanje na temu "Hrvatsko članstvo u EU i jugoistočna Europa". U poslijepodnevnim satima, šef hrvatske države susrest će se s predsjednicom litavskog parlamenta Irenom Degutiene, članovima odbora za vanjsku politiku i odbora za europska pitanja te predsjednikom vlade Andriusom Kubiliusom.
BERLIN - U saveznim pokrajinama Baden-Wuertenberg i Rheinland-Pfalz (Porajnje-Falačka) u nedjelju se biraju pokrajinski parlamenti a izbori, posebice u Baden-Wuertenbergu, gdje demokršćanima prijeti silazak s vlasti nakon gotovo 60 godina, doživljavaju se kao važan test za demokršćansko-liberalnu vladu kancelarke Angele Merkel. Uoči izbora ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da bi sadašnja koalicija između Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Liberalno-demokratske stranke (FDP) u saveznoj pokrajini Baden-Wuertenbergu mogla izgubiti parlamentarnu većinu. CDU bi, prema ispitivanjima instituta Forsa koje je objavio tjednik Stern, osvojio 38 posto dok bi njegov koalicijski partner FDP osvojio pet posto, što je ujedno i izborni prag. Istodobno bi Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i stranka Zeleni, kako pokazuje ispitivanje, mogle svaka osvojiti po 24 posto glasova i tako zajednički preuzeti vlast u gospodarski najrazvijenijoj njemačkoj saveznoj pokrajini. Gubitak vlasti u Baden-Wuertenbergu bi za CDU predstavljao težak politički udarac. S jedne strane zato što demokršćani u ovoj saveznoj pokrajini, koja je sa sjedištima automobilskih tvrtki poput Mercedesa ili Porschea na glasu kao kao kolijevka njemačke visoke tehnologije i dobrim dijelom skrbi za imidž CDU-a kao najkompetentnije stranke kada je gospodarstvo u pitanju, a s druge strane i zbog toga što bi premoć stranaka s ekološkom kompetencijom, poput Zelenih, pokazale da je politika vlade Angele Merkel prema nuklearnoj energiji pogrešna.
ADIS ABEBA - Afrička unija (AU) planira pomoći razgovore kako bi pridonijela dokončanju sukoba u Libiji između vladinih snaga i pobunjenika, rekla je u petak. "Afrička unija radi na tome da omogući pokretanje dijaloga o reformama između strana uz Libiji kako bi se uklonili korijeni sukoba", rekao je predsjednik komisije AU-a Jean Ping na sastanku u Adis Abebi i dodao da bi taj proces trebao završiti demokratskim izborima. To je prva izjava AU-a, koji je odbacio svaki oblik strane intervencije u libijskoj krizi, otkako je Vijeće sigurnosti UN-a prošli tjedan uvelo zonu zabrane leta. "Važno je da se dogovorimo oko takva pristupa kako bismo osigurali trajan mir, sigurnost i demokraciju u LIbiji", rekao je Ping na sastanku kojemu su, među ostalima, nazočili predstavnici vlade libijskog čelnika Moamera Gadafija, oporbe, SAD-a, Francuske i Ujedinjenih naroda. "Mi na našem sastanku moramo gledati u budućnost i ne smijemo ustrajati na pojedinostima vezanim uz razlike koje su u prošlosti uništavale naše odnose. Moramo biti pragmatični kako bismo identificirali akcije koje možemo zajedno poduzeti", rekao je.
LJUBLJANA - Vodeći slovenski dnevnici navode u petak da je premijer Borut Pahor potrošio više od dvije godine mandata u najavljivanju reformi te skeptično ocjenjuju mogućnost da će ih uspjeti provesti. Pahor danas prisustvuje sastanku europskih lidera, skupu mjera štednje i financijske discipline usmjerenih u jačanje zajedničke europske valute i jačanje konkurentnosti zemalja euro zone, ali je reformski paket koji je predložio Slovencima ugrožen zbog dva referenduma na kojima će se glasovati o reformama mirovinskog sustava i radnog zakonodavstva. Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" navodi u svom komentaru u petak da Pahorova vlada već treću godinu najavljuje reforme, ali ih ne provodi. "A to je, s obzirom na gorko iskustvo Grčke i Irske, neshvatljivo", navodi list. "Dnevnik" navodi da je slovensko zaduživanje u godinama krize postalo kritično i približilo se iznosu od 40 posto društvenog proizvoda, a većina zaduživanja usmjerava se u "neproduktivno održavanje domaćih banaka" i mjere za smanjenje nezaposlenosti. Ljubljansko "Delo" navodi da mjere koje je u četvrtak iznio Pahor, među ostalim i ona o zakonskom ograničenju najvišeg stupnja zaduženosti na 45 posto BDP-a, jesu neophodne, ali da Pahor umjesto Pakta za euro zapravo treba "Pakt za Sloveniju" jer u mjere štednje i ograničenje plaća i javnih troškova mora uvjeriti domaću javnost, opoziciju i sindikate.
BEOGRAD - Svjedočenjem Janje Kovačević, čija su dva brata u Lovasu bila zarobljena, a jedan potom i ubijen, završena je serija svjedočenja predviđena za ožujak u sudskom postupku protiv četrnaestorice optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u tom hrvatskom selu listopada 1991. godine. Obraćajući se sudskom vijeću za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, svjedokinja-oštećena izjavila je, u nastavku dokaznog postupka, kako su njezina braća Boško i Josip Bođanac bili zarobljeni, te da je Boško kasnije ubijen tijekom odvođenja zarobljenika na minsko polje. Niz svjedočenja započet krajem proteklog tjedna obilježila su ispitivanja videovezom iz županijskih sudova u Vukovaru i Rijeci. Suđenje za zločine u Lovasu počelo je 17. travnja 2008., pošto je srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine optužilo 14 osoba da su kao pripadnici JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne postrojbe "Dušan Silni" u listopadu 1991. počinili ratni zločin nad 70 civila u tome mjestu. Nastavak suđenja očekuje se 19. travnja.
ZAGREB - Haaški sud (ICTY) objavit će 4. svibnja odluku o zahtjevu vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja, optuženog u Haagu za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i progon vojvođanskih Hrvata, za odbacivanjem optužnice, objavio je u petak ICTY. Šešelj je podnio zahtjev za oslobađanjem temeljem pravila Haaškoga suda koja omogućavaju da optuženi, nakon što tužitelji završe izvođenje dokaza, objasni sudskom vijeću zašto misli da tužitelji nisu dokazali njegovu odgovornost. Usmeno ročište na kojem je Šešelj svoj zahtjev obrazložio održano je od 7. do 9. ožujka i on je tada tražio da ga Haaški sud ne samo oslobodi krivnje nego je zatražio da mu se isplate milijuni eura odštete zbog osmogodišnjeg pritvora. Šešelj je ustvrdio da se optužnica temelji na lažnim optužbama a svjedoke koji su ga teretili za govore mržnje i poticanje dobrovoljaca SRS-a odbacio je kao lažne. Tijekom dokaznog postupka tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci koji su se nakon njegova govora u Skupštini u Beogradu u travnju 1992., kada se zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine, te njegova mitinga u Hrtkovcima u svibnju '92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići, počeli iseljavati u strahu i uz prijetnje. Iz Hrtkovaca je odselilo oko 700 od 1000 Hrvata.