Nakon Zagreba, najviše je kandidata doktoriralo na osječkom Sveučilištu (6,9 posto), potom na sveučilištima u Rijeci (6,7 posto), Splitu (5,5 posto), Zadru (2,6 posto) i Puli (0,2 posto).
Prosječna starost doktora znanosti je 37,7 godina, a modalna grupa s najvećom frekvencijom je ona od 30 do 34 godina. Žene su u prosjeku bile nešto mlađe od muškaraca, a među novim doktorima znanosti ima mlađih od 29 godina, ali i onih starijih od 50 godina.
Najveći broj doktorskih disertacija bio je iz područja biomedicine i zdravstva (21 posto), slijedi područje prirodnih znanosti s 19 posto, tehničkih znanosti (18,7 posto), te društvenih i humanističkih znanosti (po oko 17 posto). Manje je disertacija bilo na području biotehničkih znanosti (oko šest posto), a najmanje iz interdisciplinarnog područja znanosti (0,8 posto).
Omjer muškaraca i žena podjednak je u gotovo svim područjima, a najveća je razlika u tehničkim znanostima, gdje je više nego dvostruko bio veći broj muškaraca nego žena.
Troškove doktorskog studija i postupka stjecanja doktorata poslodavac je platio za oko 35 posto doktora znanosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa za njih 34,4 posto, oko 28 posto doktora znanosti studij su platili sami, a 1,8 posto ih je našlo druge načine plaćanja.
Najviše doktora znanosti zaposleno je u djelatnosti obrazovanja, njih 445, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (157), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (143), u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja njih 32. U ostalim djelatnostima, od prerađivačke industrije i umjetnosti do trgovine na veliko i malo te uslužnim djelatnostima, bilo ih je zaposleno skoro šest posto, a nezaposlenih doktora znanosti bilo je 1,4 posto.
Akademski stupanj magistra znanosti već je steklo 52 posto doktora znanosti, a u gotovo 95 posto slučajeva doktorska disertacija je iz istog znanstvenog područja kao magistarski rad. Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prethodno stekli akademski stupanj magistra znanosti, njih 93,6 posto je magistriralo u Hrvatskoj, a 6,4 posto izvan nje.