ZAGREB
U povodu Svjetskog dana voda Amnesty International Hrvatske u današnjem je priopćenju upozorio kako gotovo milijardu ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi, a više od 2,5 milijarde ih živi bez adekvatnih sanitarnih usluga, zbog čega dnevno umire oko 20.000 djece. Opća skupština ujedninjenih naroda prepoznala je vode i sanitarne usluge kao temeljna ljudska prava, a isto je potvrdilo i Vijeće za ljudska prava, u kojemu se upravo priprema nova rezolucija na ovu temu. Amnesti International Hrvatske izrazio je zadovoljstvo što je i Hrvatska među zagovornicima te rezolucije. Upozoravaju međutim kako je pravo na vodu još je uvijek uskraćeno velikom broju ljudi, pa i u Hrvatskoj postoje obitelji kojima nije osiguran primjeren pristup pitkoj vodi. Amnesty International upravo je objavio izvještaj o uskraćivanju ovog prava brojnim romskim obiteljima u Sloveniji, navodi se u priopćenju Amnesty International Hrvatske u kojem se ujedno pozivaju vlade da svim svojim građanima zajamče to pravo koje je preduvjet dostojanstvenog života.
ZAGREB
U povodu Svjetskog dana voda, zagrebački HDZ je ustvrdio da Zagreb nema ozbiljnih projekata zaštite voda što je po njihovoj ocjeni posljedica nedostatka vizije i stručnjaka u sadašnjoj vladajućoj garnituri, a trešnjevačka organizacija HNS-a je upozorila na već gotovo pet godina neriješeni problem kontaminirane vode na Vrbanima koja se može koristiti samo kao sanitarna voda. "Nažalost, Zagreb nema politiku zaštite voda koja bi odredila prioritete i osigurala stabilne izvore financiranja. U odnosu na mogućnosti, gradske vlasti su povukle gotovo beznačajna sredstva za razvoj projekata zaštite vodnih resursa kako iz nacionalnih, tako i iz EU izvora", ističe Gradski odbor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Grada Zagreba - Odbor za zaštitu okoliša i prostorno uređenje u svom priopćenju. "Malobrojni projekti koji se provode traju beskonačno dugo, a prate ih blago rečeno 'zanimljiva financijska rješenja'", ističe HDZ i navodi da je središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda od ugovorene vrijednosti od 190 milijuna eura ''narastao' na 265 milijuna eura, a nije završen. Izvorni koncesijski ugovor ima čak 100 aneksa, a o javnom predočenju troškovnika "dodatnih" radova građani koji strpljivo plaćaju nečiju bahatost, mogu samo sanjati, ističe HDZ. Trešnjevački HNS pozvao je nadležne državne i gradske institucije da hitno riješe problem mineralnim uljima kontaminirane vode na Vrbanima 3. a medije da stalnim praćenjem i medijskim pritiskom podrže sugrađane u ostvarivanju prava na pitku vodu.
ZAGREB
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije objavila je godišnji plan dodjele bespovratnih sredstava organizacijama civilnog društva za 2011. godinu, kojima će kroz sheme dodjele bespovratnih sredstava biti na raspolaganju ukupno 2,7 milijuna eura. Veći dio tog iznosa u vrijednosti od 2,4 milijuna eura financirat će Europska unija kroz IPA pretpristupni program, dok će 0,3 milijuna eura financirati Ured za udruge Vlade RH. U sklopu I komponente IPA 2010 pretpristupnog programa - Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, u drugoj polovici 2011. predviđeno je objavljivanje četiri sheme dodjele bespovratnih sredstava putem kojih će se financirati projekti organizacija civilnog društva na nekoliko područja. Tako će se dati potpora organizacijama civilnog društva za praćenje i promicanje transparentnosti, učinkovitosti, odgovornosti i uključivosti javne uprave u borbi protiv korupcije. Tu je i potpora organizacijama civilnog društva za prevenciju nasilja među mladima i djecom te za njegovanje volonterstva među mladima, kao i potpora organizacijama u promicanju i praćenju provedbe politika jednakih mogućnosti i ostalih politika vezanih uz anti-diskriminaciju. Doprinos organizacijama civilnog društva u razvoju, provedbi, promicanju i praćenju provedbe politika održivog razvoja i zaštite okoliša također će se podržati. Natječaji će biti dostupni na internetskoj stranici Agencije www.safu.hr te na web stranicama Europske komisije tj. EuropeAida http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding/index_en.htm
KARLOVAC
Na danas započetom suđenju policajcu Kristijanu Magliću za nanošenje teških tjelesnih ozljeda Alenu Ajkiću u ožujku prošle godine na jednoj karlovačkoj benzinskoj postaji, okrivljeni je kazao da se ne osjeća krivim te da Ajkića u predjelu glave nije niti taknuo. "Nisam kriv, nisam se na njemu iživljavao, već je on nogom krenuo na mene, ja sam mu je uhvatio i svojom nogom pomeo njegovu drugu nogu na kojoj je stajao. Ako je lupio tada glavom o nešto ja za to nisam kriv" kazao je. Dodao je da mu je žao što on kao policijski djelatnik nije tada smio kontaktirati s medijima a Ajkić je to, rekao je, obilato koristio. Ajkić je pak ustvrdio da mu je policajac zadao tup udarac šakom s leđa po lijevoj jagodičnoj kosti. Kazao je da je kod pada izgubio svijest te da je nakon što je došao svijesti opsovao policajcima "majku pandursku". Maglić je suprotno tome kazao da te noći nije bio u službi nego u civilu, a da mu je Ajkić ničim izazvan prišao na benzinskoj postaji, opsovao majku rekavši "sad nisi hrabar kad nisi u uniformi" te zamahnuo prema njemu nogom. Prema medicinskoj dokumentaciji Ajkić je tom prilikom zadobio teške tjelesne ozljede i to prijelom gornje čeljusti i kostiju srednjeg lica s krvnim podljevima oko oba oka. Maglića je Disciplinski sud osudio na "prestanak radnog odnosa - uvjetno na 12 mjeseci". Ta sankcija još traje, a Maglić je vraćen na posao do pravomoćnosti sudske presude. Suđenje se nastavlja 5. svibnja.
ZAGREB
Europska komisija odobrila je povećanje sredstava Europske unije za sufinanciranje projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije "Kaštijun", s prethodnih 4,65 milijuna eura na 18,95 milijuna eura, priopćilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prema toj odluci ukupna vrijednost projekta je 41,2 milijuna eura, a razlika će biti pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zajmom Europske investicijske banke. Uskoro se očekuje potpisivanje novog Dvostranog sporazuma o projektu između Europske komisije i Vlade RH, nakon čega će se raspisati natječaj za odabir izvođača radova. Europska komisija je donijela prošli tjedan odluku i o sufinanciranju projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za Primorsko-goransku županiju "Marišćina" s više od 22,3 milijuna eura. U veljači ove godine obilježen je početak radova na izgradnji prve faze Centra za gospodarenje otpadom za Šibensko-kninsku županiju "Bikarac", koji se također provodi uz financijsku pomoć Europske unije.
ZAGREB
Prema prijedlogu novog zakona o socijalnoj skrbi, iznos novčane pomoći za samca povećao bi se sa sadašnjih 500 na 600 kuna, a za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć odlučujući će biti imovinski cenzus, umjesto dosadašnje provjere ima li korisnik novčanih prihoda. Socijalnu pomoć moći će, prema prijedlogu zakona, ostvariti osobe ili obitelji kojima ukupna vrijednost imovine ne prelazi 100 proračunskih osnovica, odnosno ukupno 322.600 kuna, od čega je izuzet minimalni životni prostor po osobi od 35 kvadrata i po 10 kvadrata za svakog člana obitelji. Ukoliko osoba ili obitelj posjeduju automobil, njegova vrijednost ne smije biti viša od 23.282 kuna (sedam osnovica), a uvjet za dobivanje socijalne pomoći bit će i provjera je li potencijalni korisnik u prethodnih pet godina prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeđivanje nekretnine, neke su od odredbi prijedloga novog zakona o socijalnoj skrbi koji je objavilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi na svojim internetskim stranicama. Radno sposobne osobe, da bi mogle primati socijalnu pomoć, morat će biti prijavljene na zavodu za zapošljavanje i obvezne prihvatiti svako zaposlenje koje im se ponudi, a naknadu će moći primati najduže godinu dana. Osoba koja prihvati ponuđeni posao i zasnuje radni odnos primat će nešto smanjeni iznos pomoć još tri mjeseca. Naknada bi, kako se predlaže, trebala biti oduzeta osobama koje završe u zatvoru ili borave u inozemstvu dulje od 15 dana tijekom mjeseca, dok će iznos biti prepolovljen ako je korisnik duže od dva mjeseca neprekidno na bolničkom liječenju. Zakon predviđa i da će korisnik socijalne pomoći morati sudjelovati u društveno korisnim aktivnostima koje propiše ministar.
ZAGREB
Akademik Ivan Cifrić smatra da su nuklearke civilizacijski rizik te da je pitanje izvora i tehnologija iskorištavanja energije jedno od ključnih ne samo aktualnih pitanja modernih društava 21. stoljeća nego i budućnosti čovječanstva. "Nesreće u nuklearkama, posebice černobilskoj, a danas u Fukushimi, aktualiziraju pitanje nuklearne energije. Mnogi su se baš sada sjetili preispitati sigurnost svojih elektrana. Zagovornici nuklearne energije često ističu pesimizam u trajanju fosilnih goriva, a protivnici ističu njihovu veliku, do sada i potvrđenu, opasnost za ljude i okoliš. Pritom se često postavljaju pitanja sigurnosti postrojenja, odnosno opasnosti za ljude i okoliš", izjavio je Cifrić, prvi ministar zaštite okoliša u samostalnoj Hrvatskoj, upitan je li katastrofa s japanskim reaktorima kraj atomskog doba. Podsjeća kako je svrstavanja "za" (optimisti) i "protiv" (pesimisti) nuklearki bilo aktualno prije kao i danas. No sam problem energije ima više aspekata. Primjerice, sigurnosni, vojni, ekonomski, vremenski, politički, civilizacijski, antropološki i t.d., rekao je, napomenuvši kako o sigurnosti nuklearki moraju jamčiti stručnjaci za to područje, a kontrola mora biti međunarodna, budući da sadašnja očito nije baš učinkovita. "Današnja civilizacija da bi proizvodila, mora najprije proizvesti energiju i u tome se upušta u rizik, razvojni rizik", izjavio je, napomenuvši: "Sve dok je privatni profit glavni pokretač primjene novih tehnologija, sve dok se pitamo kakav će biti neki 'sustav' u budućnosti, a ne kakva čovjeka želimo, racionalizirat će se sustavi (financijski, komunikacijski, trgovački, monetarni i t.d.), a njihovi međunarodni nositelji postati sve moćniji. Čovjek gubi bitku pred sustavom. Sustav jede građane kao revolucija svoju djecu."
ZAGREB
Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske objavio je danas kako Hrvatsku predstojeća dva dana očekuju povoljne biometeorološke prilike, dok bi u petak trebalo uslijediti pogoršanje. U sutrašnjim povoljnim biometeorološkim prilikama većina bi se ljudi trebala osjećati dobro, imati miran san te biti dobroga raspoloženja. Poteškoće uzrokovane vremenskim utjecajem neće imati niti kronični bolesnici. U četvrtak, 24. ožujka, pod utjecajem anticiklone biometeorološke prilike će biti povoljne. Većina će se ljudi osjećati dobro, a nakon mirnoga sna biti dobroga raspoloženja i dobre radne koncentracije. Poteškoće se ne očekuju niti kod kroničnih bolesnika. U petak 25. ožujka, približavanjem ciklone biometeorološke prilike će se tijekom dana pogoršavati. Zbog toga bi se kod meteoropata mogla pojaviti glavobolja, bolovi na mjestima ranijih ozljeda te noću poteškoće sa snom. Kod reumatičara će se pojaviti pojačani bolovi, a kod kroničnih bolesnika bi mogle početi pojačane tegobe. Iz DHMZ-a napominju kako će tijekom predstojeća tri dana u kontinentalnom dijelu zemlje koncentracija peluda drveća biti umjerena do visoka, na području Jadrana koncentracija peluda drveća bit će visoka, a peluda korova niska.