FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

U Beogradu održana "Šetnja za Zorana"

Autor: ssai
BEOGRAD, 12. ožujka 2011. (Hina) - Članovi obitelji Zorana Đinđića, srbijanski predsjednik Boris Tadić, premijer Mirko Cvetković, predstavnici političkih stranaka te tisuće građana u subotu su u Beogradu polaganjem cvijeća u dvorištu zgrade vlade i na njegovu grobu odali počast prvom srbijanskom demokratskom premijeru, na osmu godišnjicu njegova ubojstva.

U tradicionalnoj "Šetnji za Zorana" središtem Beograda prošlo je više tisuća Đinđićevih poštovatelja predvođenih predsjednikom Liberalno demokratske partije (LDP) Čedomirom Jovanovićem, položilo cvijeće na mjestu atentata u dvorištu zgrade srbijanske vlade, te odalo počast na grobu ubijenog premijera u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.

Jovanović je novinarima kazao kako je obaveza sviju kažnjavanje političkih inspiratora Đinđićeva ubojstva, te da je pronalaženje odgovornih posao svakog pristojnog i odgovornog čovjeka koji želi živjeti u normalnoj zemlji, a ne jedne vlasti ili političke stranke.

Premijer i članovi vlade također su položili vijenac na spomen-ploču u dvorištu vlade, gdje je Đinđić ubijen, a počast su ubijenom premijeru također odali negdašnji članovi njegove vlade.

Đinđić je ubijen u napadu u dvorištu zgrade srbijanske vlade 12. ožujka 2003., njegovu pogrebu nazočilo je više od 70 stranih državnih izaslanstava i više stotina tisuća građana.

Đinđić je bio prvi srbijanski premijer nakon pada režima Slobodana Miloševića 2000. i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za njegova mandata počeo je proces demokratizacije srbijanskoga društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reforma.

Đinđićeva vlada zalagala se za suradnju s ICTY-jem i u to vrijeme uhićena je nekolicina haaških optuženika, među kojima i bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević, koji je u Den Haag izručen 28. lipnja 2001.

Probleme Kosova i juga Srbije Đinđić je prihvaćao kao "naslijeđene", stvorene za bivše vlasti koja, kako je ocijenio, nije znala rješavati probleme političkim sredstvima.

Đinđić je bio jedan od osnivača Demokratske stranke (DS) u kojoj je bio predsjednik izvršnog odbora, a od siječnja 1994. do ubojstva i predsjednik stranke. Također je bio jedan od veterana srbijanske oporbe i jedan od najistaknutijih vođa srbijanske demokratske oporbe, koja je porazila Miloševićev režim na izborima rujna 2000. godine.

U svibnju 2007. bivši zapovjednik negdašnje Jedinice za specijalne operacije srbijanskog MUP-a Milorad Ulemek osuđen je na 40 godina zatvora zbog organizacije ubojstva premijera Đinđića, a kao izravan počinitelj ubojstva na 40 godina zatvora osuđen je i bivši zamjenik zapovjednika te postrojbe Zvezdan Jovanović.

Presude Ulemeku i Jovanoviću potvrdio je 29. prosinca 2008. srbijanski Vrhovni sud u drugostupanjskom postupku, a potom i 24. studenoga 2009. u trećestupanjskom postupku predviđenom u slučaju osude na najviše zatvorske kazne.

Presudu Đinđićevim ubojicama nedostatnom smatraju vođe oporbenih stranaka LDP-a i Socijaldemokratske unije, Čedomir Jovanović i Žarko Korać, te vođa Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković. Ističu kako Đinđićevo ubojstvo neće biti potpuno riješeno sve dok ne budu otkriveni oni koji su pružali političku zaštitu organizatorima i počiniteljima ubojstva.

(Hina) xdas ydj

An unhandled error has occurred. Reload 🗙