Reformska stranka (liberali) premijera Ansipa dobila je 34 posto glasova, koalicijski partner Savez Pro Patria Res Publika (desnica) 23,8 posto, što je ukupno 57,8 posto glasova za koaliciju. Nijedna druga stranka do sada nije uspjela prijeći prag od pet posto kako bi ušla u parlament.
Rezultati bi mogli donijeti sigurnu pobjedu koaliciji, koja će u parlamentu (101 mjesto), dobiti 66 mjesta - 40 za Reformsku stranku i još 26 za Pro Patria et Res Publica. Od 2009. Ansip vodi vladu s manjinskom koalicijom koja je u parlamentu imala 49 mjesta. Glavna oporbena Stranka centra trebala bi dobiti petnaestak mjesta, što je pola manje nego prije, a socijaldemokrati 20 mjesta. Rezultati se temelje na uzorku od 208.000 glasova, odnosno 36 posto prebrojanih glasova.
Na izbore je, prema podacima Izbornog povjerenstva izašlo 62,9 posto birača, točnije njih 573,325.
Vlada premijera Andrusa Ansipa proživjela je jednu od najtežih recesija u Europskoj uniji s gospodarskim padom od 14 posto u 2009. godini i bila je prisiljena provesti najstrožu štednju. Ankete pokazuju da premijeru birači to nisu zamjerili. Više od 15 posto birača glasalo je preko sigurne internetske linije od 24. veljače do 2. ožujka. Estonija je jedina država na svijetu koja nudi takvu mogućnost glasanja. Nakon Slovačke i Slovenije, Estonija je treća tranzicijska članica EU koja je prihvatila zajedničku europsku valutu. Zahvaljujući mjerama štednja BDP je u 2010. rastao 3,1 posto, nakon katastrofalne 2009. u kojoj je pao čak 14,12 posto
Premijeru Ansipu kritičari zamjeraju zanemarivanje socijalnih teškoća, a napose nezaposlenost koja je dosegnula 10,4 posto aktivnog stanovištva. On, međutim, tvrdi da je vlada učinila najbolje što je mogla, te će i najveći kritičari na kraju "shvatiti da je zemlja izašla iz krize na najbolji mogući način".