Vlada premijera Andrusa Ansipa proživjela je jednu od najtežih recesija u Europskoj uniji s gospodarskim padom od 14 posto u 2009. godini i bila je prisiljena provesti najstrožu štednju.
Po anketama, 900.000 birača s pravom glasa trebalo bi najviše povjerenja ukazati koaliciji Reformske stranke i Saveza Pro Patria Res Publica, koju podupire od 49 do 50 posto birača.
Glavna oporbena Stranka centra trebala bi, po zadnjim anketama, dobiti 22 do 25 posto glasova, a socijaldemokrati, koji su u kampanji obećavali veliku poreznu reformu, od 13 do 16 posto.
Na zadnjima izborima 2007. godine, 11 posto birača glasalo je za socijaldemokrate, a 26 posto za Stranku centra (lijevi centar), podsjeća agencija Reuters.
Neodlučnih je sada 19 posto, po zadnjoj predizbornoj anketi, prenio je Reuters koji dodaje da bi stranka Zelenih i stranke Narodnog saveza prema istoj anketi mogle dobiti manje od pet posto glasova potrebnih za ulazak u parlament.
Premijeru Ansipu kritičari zamjeraju zanemarivanje socijalnih teškoća, a napose nezaposlenost koja je dosegnula 10,4 posto aktivnog stanovištva.
Ansip, međutim, tvrdi da je vlada učinila najbolje što je mogla, te će i najveći kritičari na kraju "shvatiti da je zemlja izašla iz krize na najbolji mogući način", prenosi agencija AFP.
No lider Stranke centra Edgar Savisaar, gradonačelnik Tallinna, ističe da su Estonci morali ponijeti najveći teret krize, te je vrijeme "da se probude i estonske teškoće prestanu opravdavati svjetskom krizom".
"Moraju glasati za one koji su spremni pozabaviti se teškoćama običnih ljudi", poručivao je Savisaar. Optužio je vladu da javnosti nudi retuširanu, nerealnu sliku, jer 118.000 Estonaca već radi u inozemstvu, a svaki treći umirovljenik i svako pete dijete žive u siromaštvu.
Sadašnja koalicijska vlada ima 49 mjesta u parlamentu od 101 mjesta.
Veličine 45.200 km četvornih, baltička republika Estonija s više od 1.500 otoka koji čine deset posto njezina teritorija, graniči s Rusijom i Latvijom, a s 1,34 milijuna stanovnika najrjeđe je naseljena od baltičkih republika. Estonci čine 68 posto stanovnika, a 32 posto su ostalih narodnosti, ponajviše ruske.
Estonija je nakon Slovačke i Slovenije treća tranzicijska članica EU koja je prihvatila zajedničku europsku valutu. Zahvaljujući mjerama štednja BDP je u 2010. rastao 3,1 posto pošto je u 2009., pao čak 14,12 posto