Nesrazmjer između troškova života i mirovinskih primanja dovodi u pitanje preživljavanje umirovljenika, pa se HSU pridružuje svima onima koji su Vladu upozoravali na neodrživost sadašnjeg stanja te je poziva da objavi datum izbora, rekla je na konferenciji za novinare predsjednica zagrebačke organizacije HSU Višnja Fortuna.
U Hrvatskoj, nastavlja, premalo ljudi radi, previše je nezaposlenih, a hrvatski umirovljenici vlastitom bijedom i danas plaćaju cijenu zloupotrebe mirovinskog fonda kao socijalnog amortizera ranih devedesetih (dokupi mirovina, masovna umirovljenja).
"U novinama nas plaše kako novca za mirovine već sutra neće biti, kako je sustav generacijske solidarnosti - javno mirovinsko osiguranje (I. stup) prošlo svršeno vrijeme. Pa valjda se o tome pita građane Hrvatske a ne predstavnike „financijske industrije“, čija je pohlepa dobrim dijelom uzrokovala ovu krizu. Javni novac je dobar kad treba spašavati banke, ali nije kad treba financirati socijalne potrebe građana", ističe Fortuna.
Odnos broja osiguranika i umirovljenika iz mjeseca u mjesec je sve lošiji i trenutno je 1:1,22, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pao je ispod 40 posto i iznosi 39,69 posto, a mirovinu nižu od 3000 kuna prima gotovo 80 posto umirovljenika.
U Zagrebu pak 20.000 umirovljenika živi ispod granice socijalnog minimuma, odnosno u zoni siromaštva.
Usporede li se mirovinska primanja tzv. starih i tzv. novih umirovljenika, razlike su očite, prosječna mirovina "starih" umirovljenika iznosi 2. 390 kn a prosječna "novih" 1 943 kn.
Jedan od razloga takvog stanja je i nesankcionirano izbjegavanje uplate doprinosa od strane poslodavaca te sve šire tržište „rada na crno“, navode čelnici zagrebačkog HSU.