U izjavi za novinare nakon sastanka Josipović je kazao kako se govorilo o realizaciji važnih projekata poput plinifikacije, obnove unske pruge i aerodroma Željave, te o razvoju konzularnih odnosa.
Hrvatski predsjednik rekao je kako su na sastanku, osim političara, bili i stručnjaci za pojedina područja iz velikih državnih tvrtki koje se bave navedenim aktivnostima, te izrazio uvjerenost da će "neki rezultati" biti vrlo brzo vidljivi.
Izrazio je nadu da će Unsko-sanska pruga biti otvorena možda već za tri mjeseca, a da će se do kraja godine prikupiti svi potrebni dokumenti za plinovode, da će uskoro u Bihaću zaživjeti redoviti konzularni dani Republike Hrvatske i da će stručnjaci ubrzo provjeriti može li se i na koji način aerodrom Željava, koji je dijelom u BiH a dijelom u RH, privesti svrsi.
"Ovo je primjer kako se između dviju država, BiH i Hrvatske, mogu vrlo učinkovito i produktivno nadograđivati inače dobri politički odnosi", ocijenio je hrvatski predsjednik.
Predsjednik vlade Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača rekao kako se narod Cazinske krajine nije pokajao zato što je dao potporu Ivi Josipoviću na izborima za predsjednika Hrvatske, ustvrdivši kako je riječ o čovjeku koji se u vrlo kratkom razdoblju nametnuo kao regionalni vođa.
"Josipović je uspio utrti put i ohrabriti nas na lokalnim razinama, uspio je s predsjednikom (Srbije) Borisom Tadićem pristupiti stvaranju novih odnosa i s tročlanim predsjedništvom jača odnose Hrvatske i BiH", kazao je novinarima Lipovača.
Josipović je, naglasio je kantonalni premijer, pokazao i da Hrvatska ne zaboravlja Unsko-sanski kanton i zasluge koje za opstojnost i održivost i BiH i Hrvatske imaju tamošnji građani, koji su zajedno s hrvatskom vojskom branili i obranili taj dio teritorija.
"Zato ovdje i ima oko 80 tisuća pripadnika hrvatskog naroda i zato smo mi pokrenuli ove inicijative na koje imamo ne samo pravo nego i obavezu", rekao je Lipovača.