Time je nastavljeno razdoblje pada cijena 23. mjesec zaredom, ukazujući na nastavljene deflatorne pritiske unatoč višim cijenama sirovina.
Analitičari su očekivali 0,3-postotni pad toga indeksa, koji ne uključuje kolebljive cijene svježe hrane. U prosincu indeks je pao za 0,4 posto.
Glavni su razlozi usporavanja pada indeksa u siječnju više cijene benzina i kerozina, tumače u vladi.
Previranja na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi potaknula su nagli skok cijena energije širom svijeta, što snažno utječe na Japan, u potpunosti ovisan o nafti iz uvoza. Pritom Japanci 90 posto nafte uvoze s Bliskog Istoka.
Ekonomisti su ipak upozorili da veći troškovi uvezenih sirovina poput nafte neće pomoći u borbi protiv japanskih deflatornih pritisaka.
"Japan ne bi trebao biti zadovoljan aktualnim cjenovnim trendom, koji se još naziva inflacijom ulaznih troškova, jer uopće nije dobar za gospodarstvo", upozorio je Norio Miyagawa iz Mizuho Research and Consultinga.