"Uvijek korak ispred svoga vremena, sklon eksperimentiranju s likovnim izričajem, iskušavajući i šireći granice mogućega, Picelj je svojom iznimnom osobnošću i nadahnutim stvaralačkim vizionarstvom ostao zapažen kao protagonist novog, otvorenog doba istraživanja apstraktne slike i stvaranja novih pogleda na umjetnost", ističe ministar kulture.
Podsjeća da je bio suosnivač EXAT-a 51 te protagonist novih tendencija - neoavangardnih umjetničkih pokreta koji su se bavili teoretskim problemom odnosa između umjetnosti i društva te ukidanjem unikatnog značaja umjetničkog djela istodobno promovirajući kritičko stajalište prema socrealističkim kalupima i prema dogmama visokog modernizma.
"Rijetko izlažući u Domovini a više u inozemstvu, često boraveći u Parizu gdje je surađivao s renomiranom Galerijom Denise René, Picelj je stekao mnogobrojne vjerne međunarodne poklonike svoje umjetnosti. Međutim, uvrštavanjem antologijskih Piceljevih djela u novootvoreni Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb i Hrvatska su napokon stekli dostojan uvid u stvaralaštvo toga svjetskog velikana", napominje ministar.
Po njegovim riječima odlaskom Ivana Picelja ostaje golema praznina u hrvatskoj kulturi koju je svojim djelovanjem oblikovao i trajno obilježio, ali i neizmjeran ponos što nam je u umjetničko i duhovno naslijeđe ostavio svoj opus od najvećega svjetskog umjetničkog značenja.