„Čak 39 posto Srbijanaca smatra da su Srbi oduvijek živjeli na Balkanu, a 29 posto da su tu bili prije Hrvata“, podatak je koji se iznosi u knjizi koja svjedoči o „znanju, neznanju, uporabi i zlouporabi“ u svezi i s daljnjom i bliskom prošlošću u povijesti Srbije i njezinih odnosa s drugim narodima.
Ilustrativno je i pitanje državnosti zemalja u okolici, navodi se i dodaje da se 62 posto sudionika istraživanja nije moglo sjetiti da su u školi naučili kako je Hrvatska u srednjom vijeku imala svoju kraljevinu.
„Svijest o hrvatskoj državnosti u Srbiji najniža je u najmlađeg naraštaja, što je posljedica njegova odrastanja u osamdesetim i devedesetim godinama, kad su iz školskoga sustava Hrvati kao neprijatelji izbačeni, a predrasude o hrvatskoj inferiornosti razvijane u najvećoj mogućoj mjeri“, stoji u zaključcima knjige „Novosti iz prošlosti“.
Najviše zabrinjava, dodaje se, da su najveće predrasude pokazali najmlađi ispitanici, oni između 18 i 29 godina.
Obilju ilustrativnih primjera „neugodnih istina“ koje nisu u skladu s poželjnim viđenjem povijesti pripadaju i odgovori o događajima devedesetih godina.
„Tako više od 50 posto ispitanika ne zna tko je bombardirao Dubrovnik, samo 12,8 posto ih zna da je opsada Sarajeva trajala dulje od tri godine, a čak petina tvrdi da Sarajevo nije bilo pod opsadom“, prenosi „Hrvatska riječ“.
Za raspad Jugoslavije, kad je riječ o narodima, za 70 posto njih krivci su Hrvati, za 33 posto ispitanika Slovenci, odnosno Muslimani (12 posto) i Srbi (9 posto).
„Uza zablude u svezi s vlastitom poviješću, rezultati svjedoče o snažnu etnocentrizmu ispitanika. Ispitanici uvijek vide vodeću poziciju vlastite nacije i spremni su 'naučene' podatke o prošlosti zaboraviti i prilagoditi takvu viđenju svijeta“, zaključuje povjesničarka Dubravka Stojadinović.
Istraživanjem Beogradskoga centra za ljudska prava bilo je obuhvaćeno 1086 punoljetnih građana Srbije.