"Optužba nastoji osuditi Prlića činjenicama iz svojevrsne Prokrustove postelje", rekao je Karnavas, poručivši sudskom vijeću da umjesto selektivnog tužiteljskog pristupa činjenicama treba u donošenju odluke u cjelini sagledati čitav predmet sa svih devet tisuća dokumenata i sve dokaze pretočene u 52 tisuće stranica zapisnika sa suđenja.
Prlić je zajedno s drugim bivšim čelnicima samoproglašene HR Herceg Bosne - ministrom obrane Brunom Stojićem, zapovjednicima HVO-a generalima Slobodanom Praljkom i Milivojem Petkovićem, zapovjednikom vojne policije HVO-a Valentinom Ćorićem te načelnikom ureda za razmjenu zarobljenika Berislavom Pušićem - optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata protiv Bošnjaka i drugih nehrvata na područjima BiH koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj.
Haaško tužiteljstvo zatražilo je u četvrtak, na kraju svojih završnih riječi u Haagu, da šestorica političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata budu proglašena krivima i da im se izreknu zatvorske kazne od 25 do 40 godina. Predmetni tužitelj Kenneth Scott od sudskog je vijeća zatražio je da se Prlić, Stojić te generali Praljak i Petković osude na 40 godina zatvora, Ćorić na 35 i Pušić na 25 godina zatvora.
Tužiteljstvo je u svojim završnim riječima ovaj tjedan poručilo da je dokazalo umiješanost optuženika u udruženi zločinački pothvat cilj kojega je bilo etničko čišćenje područja Herceg-Bosne od Bošnjaka i drugih nehrvata te njezino pripajanje Hrvatskoj radi stvaranja 'velike Hrvatske'. Na čelu udruženog zločinačkog pothvata, drže tužitelji, bio je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te je cijeli projekt progona i pokušaja podjele Bosne proveden u tijesnoj suradnji čelnika Herceg-Bosne i službenog Zagreba, a glavno oružje bile su snage HVO-a koje su obavile posao na terenu.
Usporedivši tužiteljsku završnu riječ sa suđenjem Sokratu, Karnavas je, pozivajući se na Sokratove riječi, pozvao sudsko vijeće da njegova branjenika prosuđuju "po istini, a ne po govorničkim vještinama" tužitelja koji su prošli tjedan izveli dramatične završne riječi.
Poručio je da ukupna procjena svih dokaza mora dovesti sudsko vijeće do drugih zaključaka od onih koje nudi tužiteljstvo. On je doveo u pitanje ne samo vjerodostojnost svjedoka tužitelja koji su prenosili svoje dojmove ili dokaze iz treće ruke nego i interpretacije Prlićevih postupaka koje su ponudili tužiteljski svjedoci navodeći kao primjer da je njegovo nedovoljno dobro vladanje engleskim jezikom moglo stvorili prostor za nesporazume.
Karnavas je, odgovarajući na tvrdnje tužitelja iz završnih riječi da svjedoke obrane treba procjenjivati kroz činjenicu da se najvećim dijelom radilo isključivo o Hrvatima, uzvratio da se svjedoci ne smiju procjenjivati na temelju njihove vjere ili nacionalnosti, nego na temelju njihova iskaza.
"Mi tražimo da sve svjedoke jednako procjenjujete", kazao je Karnavas, poručivši da je tužitelj pokušao ocrniti svjedoke obrane kao nacionaliste.
Odbacio je i tvrdnje tužitelja da su optuženici pokušavali prebaciti odgovornost na druge osobe poručivši da Prlić stoji iza dokumenata koje je potpisao.