Privremeni predsjedatelj Adnan Bašić rekao je da je dogovoreno da se novi zajednički susret 12 stranaka iz državnog parlamenta održi tek nakon postizanja dogovora o vladajućoj većini u bilateralnim susretima stranaka. Pojasnio je da su najveće razlike u gledanju oko sudjelovanja dva HDZ-a u BiH jer srpske stranke zagovaraju da pozicije u vlasti zauzmu predstavnici ovih legitimnih hrvatskih političkih stranaka, dok pak SDP inzistira da u vlasti budu stranke HSP i Narodna stranka Radom za Boljitak, koje su potpisale platformu o suradnji.
"Imate predstavnike iz RS-a koji podržavaju dva HDZ-a da uđu i participiraju u vlasti, i imate skupinu okupljenu oko platforme koja to na određeni način ne prihvaća", rekao je Bašić.
Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić izrazio je nakon sastanka žaljenje što druge stranke nisu podržale prijedlog HDZ-a 1990. da vlast na razini Federacije BiH i države BiH čine stranke ili blokovi koji imaju većinu u nacionalno koncipiranom gornjem domu.
"Ovaj prijedlog nisu svi prihvatili, ali je naišao na razumijevanje velikog broja sudionika sastanka", rekao je Ljubić. Pri tome je istaknuo da su se pri uspostavi vlasti sukobila dva koncepta, unitarizirane BiH koji zagovaraju stranke iz Sarajeva, te konsocijacije (konsenzualne) BiH s tri ravnopravna konstitutivna naroda koje, kako je rekao, u vlasti trebaju predstavljati njihovi legitimni predstavnici.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da su dva HDZ-a reprezentativni politički predstavnici hrvatskog naroda i da njihovi kandidati trebaju dobiti pozicije u vlasti.
"Mi iz Republike Srpske ne pretendiramo na mjesto predsjedajućeg Vijeća ministara BiH i smatramo da na to mjesto treba doći Hrvat kako bi se osigurala mandatna rotacija", rekao je Dodik. Pri tome je pozvao bošnjačke stranke da se dogovore s čelnicima dva HDZ-a kako bi se uspostavila vlast u zemlji.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić rekao je nakon sastanka kako se zauzima za to da dva HDZ-a dobiju dvije trećine pozicija u vlasti, dok bi ostale popunile Hrvatska stranka prava i Narodna stranka Radom za boljitak. Dodao je da je takav prijedlog iznio predsjedniku SDP-a BiH Zlatku Lagumdžiji i HDZ-a BiH Draganu Čoviću, no da su oni takav prijedlog odbili.
Četiri mjeseca nakon izbora vlast nije konstituirana u četiri županije u kojima su Hrvati većina, na razini Federacije BiH i u zajedničkim državnim institucijama. Dva HDZ-a ističu da su na posljednjim izborima dobili izborni legitimitet zastupati Hrvate u vlasti, dok SDP BiH zagovara da u vlasti budu stranke HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak, koje su osvojile značajno manji broj glasova Hrvata.