ZAGREB - Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u 2010. zabilježen je značajan porast broja prijevremenih umirovljenja, pa je tako od ukupno lani umirovljenih 60.669 radnika, njih 21.140 otišlo u prijevremenu mirovinu. Uspoređujući s prethodnim godinama, vidljivo je da je u 2009. u prijevremenu mirovinu otišlo 12.015 radnika, 2008. njih 7.920 dok je 2007. bilo 6.089 prijevremenih umirovljenja. Kako bi se smanjio broj prijevremenih mirovina, od studenoga 2010. na snazi su nove mjere koje su povećale penale na prijevremeno umirovljenje sa 0,15 posto na 0,35 posto po mjesecu koji nedostaje radniku do pune mirovine. Iz Statističkih pokazatelja HZMO-a, posljednih godina je vidljiv trend postupnog povećanja ukupnog broja novih umirovljenika pa je, prije lanjskih 60-ak tisuća, u 2009. u mirovinu otišlo ukupno 56.970 radnika, 2008. njih 54.386, dok je 2007. umirovljeno 51.545 radnika. Krajem 2010. u Hrvatskoj je bilo ukupno milijun i 200 tisuća umirovljenika, a na jednog je umirovljenika dolazilo svega 1,23 zaposlenika. Na kraju 2009. taj je odnos bio nešto povoljniji i iznosio je 1 prema 1,30. Prosječna mirovina milijun i 112 tisuća onih koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (starosna, invalidska i obiteljska mirovina) iznosila je 2.164 kune i bila je 38,76 posto prosječne plaće isplaćene za studeni 2010. (5.584 kuna). U siječnju prošle godine udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio je 40,46 posto. Prosječna starosna mirovina iznosila je 2.380 kuna, dok je prosječna invalidska mirovina na kraju 2010. bila 1.929 kuna, a obiteljska 1.853 kune. Prosječna vojna mirovina na kraju 2010. bila je 3.412 kuna, a ona hrvatskih branitelja 5.284 kune. Za isplatu mirovina mjesečno su potrebne oko tri milijarde kuna, a prema izvješću HZMO-a u prvih je šest mjeseci 2010. za mirovine isplaćeno 17,5 milijardi kuna.
VUKOVAR - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman, komentirajući službene privremene rezultate izbora za vukovarsko Gradsko vijeće, na kojima je najviše glasova osvojila koalicija SDP-HNS, izrazio je zadovoljstvo rezultatima koje je na izborima ostvario SDSS. Ta je stranka na izborima za vukovarsko Gradsko vijeće, održanim jučer, osvojila 14,65 posto glasova birača, čime je ostvarila pravo na četiri mjesta u tome vijeću, a nakon što je primijenjena odredba iz Statuta grada, po kojoj u Gradskom vijeću mora biti devet vijećnika pripadnika srpske nacionalne manjine, SDSS-u je pripalo još jedno vijećničko mjesto te ih sada ima ukupno pet. "Na prošlim, redovitim lokalnim izborima za Gradsko vijeće osvojili smo samo dva vijećnička mandata, što je dvostruko manje", podsjetio je Rkman i dodao da su birači očito prepoznali politiku i ciljeve za koje se zauzima SDSS. Po njegovim riječima, SDSS je spreman da u sastavljanju buduće većine u Gradskom vijeću surađuje s onim strankama koje su spremne ponuditi program razvoja Vukovara u korist svih njegovih građana, a posebice pripadnika srpske nacionalne manjine. U budućemu Gradskom vijeću bit će 13 vijećnika koalicije SDP-HNS, devet koalicije HDZ-HSS, pet SDSS-a i tri vijećnika HSP-a dr. Ante Starčevića.
VUKOVAR - Prijevremeni izbori za vukovarsko Gradsko vijeće protekli su u mirnome i demokratskom ozračju, uz određene nepravilnosti koje se uglavnom odnose na kršenja izborne šutnje, izvijestio je GONG. Od otvaranja do zatvaranja birališta promatrači te udruge bili su na tri biračka mjesta od ukupno 16 mjesta raspoređenih u gradu. Mobilni tim GONG-a obišao je svih 16 birališta. Na osnovi uvida članova mobilnih timova te dojava građana, uočeno je kršenje izborne šutnje u gradskoj četvrti Borovu naselju, gdje su dijeljeni upaljači SDSS-a, stožer SDP-a zvao je birače na izborni dan nudeći im prijevoz do birališta, a uočeno je i kako se gradom vozio kamion oblijepljen plakatima HDZ-a, navodi GONG. Na izbore za vukovarsko Gradsko vijeće, po podacima Gradskog izbornog povjerenstva, od ukupno 32.711 birača, koliko ih ima po popisu birača, izišla su 12.632 birača, ili 38,62 posto. Glasovalo se za 25 članova Gradskog vijeća, a bilo je kandidirano 16 izbornih lista.
ZAGREB - Nakon e-recepata, kojih je u protekla dva tjedna izdano gotovo 4 milijuna u cijeloj Hrvatskoj, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti počelo je uvođenje e-uputnica za laboratorijske pretrage, kao i paralelno uvođenje elektroničkih recepata i uputnica u djelatnosti pedijatrije i ginekologije, doznaje se u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi E-uputnica u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebala bi u potpunosti biti uvedena do 14. veljače, a elektronički recepti i uputnice u pedijatriji i ginekologiji do kraja mjeseca. Prema informacijama iz Ministarstva, zasad sve teče bez problema na terenu. Povezivanje djelatnosti stomatologije planirano je za 21. ožujka. Cilj informatizacije primarne zdravstvene zaštite jest povezati 6000 subjekata u zdravstvenom sustavu, smanjiti nepotrebnu administraciju te osigurati više vremena liječnicima za pacijente. Nakon uvođenja elektroničkih recepata i uputnica, u idućoj fazi informatizacije zdravstva planira se uvođenje sustava elektroničkog naručivanja gdje će liječnik elektroničkim putem iz svoje ordinacije moći pacijenta naručiti na specijalistički pregled u neku bolnicu, pa pacijenti više neće morati sami tražiti termin za obavljanje pregleda.
SPLIT - Opera "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca na pozornici splitskog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) premijerno će biti izvedena sutra navečer pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića i u režiji Krešimira Dolenčića, najavljeno je danas na konferenciji za novinare. Ravnatelj Opere splitskog HNK-a Ivica Čikeš istaknuo je kako ova nacionalna kazališna kuća ima zadaću "prije svega očuvanje hrvatske glazbene baštine a opera 'Nikola Šubić Zrinjski' je jedno od kapitalnih djela". "Prema operi 'Nikola Šubić Zrinjski' često smo se odnosili maćehinski", ocijenio je Čikeš. Redatelj Krešimir Dolenčić rekao je kako treba biti ponosan na Zajčevu operu "Nikola Šubić Zrinjski", jer je ona pisana s nakanom da izaziva domoljublje i nacionalne osjećaje, što je posebice bilo važno 90-tih godina u vrijeme Domovinskog rata, kada je u koncepciju izvođenja te opere unošen "silan romantičarski nacionalni zanos". "Opera Zrinjski je višeslojna, nije samo plakatna površno izvedena priča nekog nacionalnog herojstva", naglasio je redatelj Dolenčić. Maestro Ivo Lipanović je kazao kako je opera "Nikola Šubić Zrinjski" iznimno naporna za dirigenta jer je "nespretno orkestrirana te dirigent sve to mora ozvučiti". Nositelj glavne uloge - Nikole Šubića, je Vitomir Marof. Scenografkinja predstave je Dinka Jerečević, koreografkinja Ljiljana Gvozdenović, a kostimografkinja Irena Sušac.
SPLIT - Svjedočenjem Petre Gugić iz Korčule danas je na Županijskome sudu u Splitu nastavljeno ponovljeno suđenje Korčulaninu Jakši Cvitanoviću Cviku (35) i Ivici Zulimu (30) iz Trogira zbog prijetnja USKOK-ovoj svjedokinji Petri Gugić, koja ga je teretila na suđenju korčulanskoj dilerskoj grupi. Cvik se tereti da je, bivšoj djevojci Petri Gugić, sada udanoj Rašidagić, prijetio preko Zulimove sestre Marijane Ugrine i tražio da promijeni iskaz protiv njega kojim ga je teretila u postupku za dilanje. Jakša Cvitanović Cvik i Ivica Zulim već su bili osuđeni za prijetnje Petri Gugić - Cvik na osam, a Zulim na šest mjeseci zatvora, ali je Vrhovni sud zbog sumnje u vjerodostojnost iskaza Petre Gugić ukinuo presudu i vratio predmet na ponovno suđenje pred istim vijećem. Na današnjem ročištu Petra Gugić ostala je pri svojem iskazu i ponovila da ju je na mobitel nazvala Marijana Ugrina te joj prenijela Cvikove prijetnje. Sucu Damiru Romcu svjedokinja je rekla kako joj je Cvik i prije prijetio te je sve prijavila. Inače, Jakša Cvitanović Cvik - zbog organiziranog dilanja droge na području Korčule, Dubrovačko-neretvanske županije i Splita od početka 2003. do kraja 2006. - nepravomoćno je u svibnju prošle godine osuđen na osam godina i tri mjeseca zatvora. On, njegov brat Mirjan (32) i ostali u skupini osuđeni su ukupno na 46 godina zatvora.
KRAPINA - Krapinsko-zagorskoj županiji odobreno je 2,6 milijuna eura iz projekta Prekogranične suradnje sa Slovenijom, u sklopu Instrumenata predpristupne pomoći (IPA) Hrvatskoj, kao kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji. Naime, od ukupno 22 odobrena projekta iz Hrvatske, prijavljenih na II. Natječaj programa prekogranične suradnje Hrvatska-Slovenija, a koji je sastavni dio IPA-e, četiri dolaze iz Krapinsko-zagorske župane, u ukupnoj vrijednosti od 2,6 milijuna eura. Te je projekte na današnjoj konferenciji za novinare predstavio zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić. Prvi projekt je „Remedisanus“, kojemu je cilj poboljšanje kvalitete života stanovnika i očuvanje bioraznolikosti kroz sanaciju i remedijaciju divljih odlagališta. Pomoću odobrenih 1,1 milijun eura sanirat će se 30-tak divljih odlagališta u Zagorju, te 30 odlagališta sa slovenske strane, rečeno je. Drugi program je „Sprint“, kojemu je nakana stvaranje okruženja za podizanje inovacijskog i tehnološkog potencijala u hrvatsko-slovenskom pograničnom području. Treći projekt također je poduzetnički, „POM“. Navedenim trima projektima nositelj je Krapinsko-zagorska županija. Četvrtom projektu, pod nazivom „Kult pro“, kojemu je nositelj općina Marija Bistrica, cilj je očuvanje kulturne i prirodne baštine i uključenje toga najvećega hrvatskog marijanskog svetišta u svjetska turistička odredišta.
ZAGREB - Libertas Film Festival održat će se od 11. do 17. travnja u Dubrovniku, a njegovo ovogodišnje, sedmo izdanje donosi nekoliko novina, među ostalim, izmijenjeni koncept filmskog programa i prvi regionalni filmski forum koji će oko aktualnih filmskih tema okupiti svjetske i regionalne filmske stručnjake, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Najveća novost je promjena termina, umjesto u srpnju, festival će se od sada održavati u travnju, rekla je Mirjana Mia Pećina, direktorica festivala, dodavši kako je taj dio godine u Dubrovniku idealan, ne samo zbog dobre klime, već i zbog gužvi koje u tom gradu vladaju ljeti. Najavila je da će se Libertasov filmski Forum održati 16. travnja, a neke od tema kojima će se baviti su digitalizacija art kina u regiji, promocija europskog i nezavisnog filma, svjetska animacija u kratkoj formi, regionalne koprodukcije. Umjetnički direktor festivala Stjepan Hundić izvijestio je kako će na festivalu sudjelovati 50-tak filmova, a u glavnom programu prikazat će se sedam europskih kandidata za nagradu Oscar u kategoriji stranoga filma, program kratkih filmova švicarske i kosovske kinematografije te izbor suvremenoga hrvatskog kratkog filma.
VELIKA GORICA - Početak suđenja u slučaju višemilijunskih malverzacija na štetu samoborske tvornice čarapa Sloboda danas je na velikogoričkom Županijskom sudu odgođeno zbog nedolaska okrivljenih, bivšeg direktora tvrtke Borisa Žužula i suvlasnice Tatjane Žužul, brata i supruge bivšeg hrvatskog veleposlanika i ministra vanjskih poslova Miomira Žužula. Boris Žužul na suđenje nije došao jer se prema navodima njegovog branitelja Ante Madunića nalazi u bolnici na liječenju, a Tatjana Žužul, koja boravi u SAD-u, bila je upoznata s tom činjenicom pa nije pristupila znajući da će ročište biti odgođeno. Sutkinja Jadranka Kos iduću raspravu zakazala je za 28. ožujka, a sudskim putem će zatražiti podatak da li se Boris Žužul nalazi u bolnici i koje je očekivano razdoblje njegovog bolničkog liječenja. Nakon toga sud će odlučiti, kazala je sutkinja, o načinu kako osigurati nazočnosti na suđenju prvookrivljenog Žužula. Uz Borisa i Tatjanu Žužul, za malverzacije teške oko 11 milijuna kuna kojima je tvrtka Sloboda dovedena u stečaj okrivljeni su i Ivica Papeš, Javorka Babić i Dario Papeš. Istraga protiv tih petero okrivljenih pokrenuta je još u veljači 2008. pred zagrebačkim Županijskim sudom, nakon čega je Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici u prosincu te godine protiv njih podiglo optužnicu. No, uvjeti za početak suđenja okrivljenima, koje se tereti za zlouprabu položaja i ovlasti te zlouporabe u gospodarskom poslovanju, stekli su se tek pošto su odbijeni svi njihovi prigovori na optužnicu.
ZAGREB - Izvanraspravno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda ukinulo je istražni zatvor bivšem predsjedniku Uprave HŽ Holdinga Davorinu Kobaku i bivšoj direktorici tvrtke "Agit" Biserke Robić te su nakon godinu i pol pušteni iz zatvora u Remetincu, gdje su od srpnja 2009. bili zbog optužaba za izvlačenje 3,7 milijuna eura iz HŽ-a, potvrdio je danas Kobakov odvjetnik Ivan Lovrić. Lovrić je izjavio za Hinu da je zagrebački sud prošloga petka potvrdio odluku koju je istoga dana donio Ustavni sud, a kojom im je ukinut istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a sudsko izvanraspravno vijeće ukinulo im je zatim istražni zatvor i po točki po kojoj su pritvoreni zbog opasnosti od bijega. Izvijestio je i da je sud, kao mjeru osiguranja od bijega, Davorinu Kobaku i Biserki Robić privremeno oduzeo putovnice. Lovrić smatra da je sud takvu odluku trebao donijeti i prije jer njegov branjenik Kobak djelo nije mogao ponoviti budući da je odmah pošto mu je određen istražni zatvor dobio otkaz u HŽ-u, a kao obiteljski čovjek nije ni mislio bježati. "Netko je konačno pročitao dokumentaciju od korica do korica i donio odluku kakvu je trebalo donijeti", izjavio je Lovrić.
ZAGREB - Predstava "Mirakul za malene", u režiji Renea Medvešeka, koja se temelji na pripovijetci "Gospina luda" Anatola Francea, bit će 9. veljače premijerno izvedena u Gradskom kazalištu Trešnja, izvijestilo je danas to zagrebačko kazalište. U središtu predstave je lutajući zabavljač koji životari izvodeći žonglerske majstorije za koje, osim djece, nitko nema vremena jer su svi zauzeti pripremama za veliku blagdansku svečanost. Ta priča temelji se na srednjovjekovnoj legendi iz 13. stoljeća zapisanoj u u Francuskoj i zaživjela je u raznim izvedbenim oblicima, glazbenim, dramskim i filmskim. Predstava je namijenjena djeci od tri godine, a u njoj glume Rakan Rushaidat, Daria Knez Rukavina, Daria Lorenci Flatz, Dragana Marković Roić, Vanda Vujanić Šušnjar, Božidar Koščak, Ranko Stojić.
Asistenica redatelja je Sanja Hrenar, a kostimografkinja Petra Popadić.
ZAGREB - Izložba "Hrvatske tradicijske dječje igračke" Etnografskog muzeja iz Zagreba gostovat će od 8. veljače do 1. rujna ove godine u Muzeju novejše zgodovine (Muzej novije povijesti) u Celju, izvijestio je danas taj zagrebački muzej. Na izložbi su izložene igračke nastale u hrvatskim selima koje pripadaju dijelu iznimno bogate tradicijske kulture i povijesti sačuvane do današnjih dana, a uz izložene predmete postavljena je i dječja igraonica s drvenim igračkama i puzzlima, stoji u obavijesti Etnografskog muzeja. Podsjeća se da je Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja jedan od fenomena upisan na popisu zaštićene svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a te da su u Hrvatskoj samo tri lokaliteta u kojima su se stanovnici organizirano bavili izradom dječjih igračaka. To su Hrvatsko zagorje, Prigorje i Dalmatinska zagora, odnosno Stubički i Bistrički Laz, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Tugonica, Turnišće, Vidovec i Zelovo. Hrvatsko zagorje danas je jedini kraj u Hrvatskoj u kojem se još uvijek pojedinci bave tim poslom, a prilagodili su se današnjim zakonima o uporabi ekoloških boja koje nisu opasne za djecu. Važnu ulogu u očuvanju te tradicije imaju i muzeji, edukacijske radionice i razna događanja na kojima se posjetitelji upoznaju s izradom igračaka.
RIJEKA - Na području primorsko-goranske Policijske uprave 2010. godine počinjena su 5064 kažnjiva djela, što je 3,3 posto manje nego 2009. godine, a razriješeno je 72 posto kažnjivih djela, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinstvo primorsko-goranske Policijske uprave. Šteta nastala u počinjenim kažnjivim djelima je 327 milijuna kuna, što je čak 91 posto više u odnosu prema godini prije, a najveća je šteta, 298,5 milijuna kuna, učinjena u gospodarskom kriminalu. Šteta učinjena u gospodarskom kriminalu veća je za 2,4 puta nego ona 2009. godine, rečeno je. Protekle godine na području primorsko-goranske Policijske uprave dogodila se se dva ubojstva i šest u pokušaju, dva silovanja i četiri slučaja bludnih radnji. Kad je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji, počinjeno je 247 kažnjivih djela, ili 15 posto manje u odnosu prema 2009. godini. Organizirani kriminal porastao je za 8,7 posto, a najviše kažnjivih djela s tim u vezi bila su nelegalna prebacivanja osoba preko državne granice. Kažnjivih djela zloporabe droga bilo je više prema 2009. za 16,5 posto, a zaplijenjeno je 48 kilograma marihuane, 745 grama heroina i 293 grama kokaina. Na području primorsko-goranske Policijske uprave dogodilo se 3788 prometnih nesreća, što je 8,3 posto manje, a u njima je poginulo 35 osoba, priopćeno je.
ZAGREB/KRIŽEVCI - Otkriven je identitet osobe čije je izgorjelo mrtvo tijelo 1. veljače pronađeno u šumi Ravneščica kraj Križevaca, a riječ je o muškarcu iz Zagreba, izvijestila je danas zagrebačka policija. Policija ne želi objaviti identitet mrtve osobe, budući da je u tijeku kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja okolnosti tog događaja, a istragu je od koprivničko-križevačke preuzela PU zagrebačka. Koprivničko-križevačka policija je 2. veljače izvijestila da je dan ranije, u 15,17 sati, u šumi Ravneščica kraj mjesta Novaki Ravenski jedan mještanin pronašao potpuno izgorjelo mrtvo tijelo nepoznate osobe. Policija je obavila očevid i izuzela ostatke karboniziranog tijela te ih prevezla na Odjel patologije koprivničke Opće bolnice.