Riječ je o projektima iz socijalne skrbi, transporta i urbane infrastrukture, rekao je Vrana u izjavi za novinare u stanci konferencije "Jačanje kapaciteta za javno-privatno partnerstvo u jugoistočnoj Europi" koja se danas i sutra održava u organizaciji Agencije za javno-privatno partnerstvo, Vijeća za regionalnu suradnju i UN-ovog tima stručnjaka za javno-privatno partnerstvo.
Od ljeta do kraja godine, dodao je Vrana, u planu je još nekoliko projekata iz kulture, zdravstva i prometa.
Ukupno bi ove godine, po njegovim riječima, trebala početi realizacija pet većih projekata javno-privatnog partnerstva, a nagodinu najmanje tri, ukupne vrijednosti veće od jedne milijarde kuna.
Vrana očekuje konstantno otvaranje novih projekata i narednih godina, budući da je institucionalni i normativni sustav javno-privatnog partnerstva uspostavljen.
Predsjednik Upravnog vijeća Agencije, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković istaknuo je kako je javno-privatno partnerstvo dobro zbog prenošenja poslovnih vještina iz privatnog u javni sektor i oslobađanja dijela javnih sredstava za druge namjene.
Hrvatska je uskladila zakonodavni okvir javno-privatnog partnerstva s europskim i uspostavila funkcionalnu agenciju, a svoja iskustva spremna je podijeliti sa zemljama regije, kazao je Čobanković.
Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hido Biščević kaže da su najveći razvojni problemi zemalja jugoistočne Europe regionalne naravi, a tiču se uglavnom slabo razvijene infrastrukture.
Model javno-privatnog partnerstva, po njegovim riječima, pogodan je za rješavanje tih problema, jer olakšava financiranje posebno u krizno vrijeme kad je kapital skuplji i slabije dostupan.
Voditelj odjela za ekonomsku suradnju i integraciju Komisije UN-a za ekonomsku suradnju s Europom Geoffrey Hamilton slaže se s Biščevićem i smatra da zemlje regije kroz javno-privatno partnerstvo trebaju zajedno provoditi neke razvojne projekte kao što su prometno povezivanje priobalja s unutrašnjošću i gradnja mreže autocesta.
Na konferenciji o javno-privatnom partnerstvu glavne teme su utjecaj financijske krize na javno-privatno partnerstvo i spajanje s fondovima EU-a kao potencijalnim rješenjem, zajedničkoj EU perspektivi kao okviru usklađivanja javne nabave i zakonodavstva o javno-privatnom partnerstvu u regiji i druge.
Forum je okupio više od 120 sudionika Hrvatske i okolnih zemalja.