Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Nikola Ružinski uvodno je kazao da se zakon odnosi na onečišćenje koje izaziva vanjska rasvjeta, te propisuje da bi se u idućih pet godina trebale realizirati mjere energetske učinkovitosti kroz obvezu primjene najboljih raspoloživih tehnika.
Većina klubova taj je rok ocijenila prekratkim, posebno s obzirom na velika financijska sredstva koja iziskuje, a koja su prevelika za općine i gradove.
Marina Matulović Dropulić najavila je amandman HDZ-a po kojemu bi se rok od pet godina odnosio samo na gradnju novih objekata, a da se za postojeće objekte ne navodi fiksni rok, već obveza da se zakon primjenjuje kod njihove rekonstrukcije.
Proizvođači rasvjetne opreme po zakonu bi se obvezali i na korištenje rasvjetnih sredstava koja troše najmanje energije te materijale koji su podložni reciklaži.
Matulović Dropulić (HDZ) na tu zakonsku odredbu gleda kao mogućnost da domaći proizvođači iskoriste svoje znanje i iskustvo da sa rasvjetnim proizvodima konkuriraju na europskom i svjetskom tržištu.
Marijana Petir (HSS) upozorila je da se u Hrvatskoj još uvijek sustav rasvjete zasniva na zastarjelim tehnološkim rješenjima, iako nova, naglasila je, i do 50 posto štede energiju.
Upozorila je i na negativan utjecaj svjetlosnog onečišćenja na ljude, biljke i životinje, te pozvala na široku javnu raspravu prije izrade konačnog teksta zakona.
Na uvođenje reda u sustav rasvjete, odnosno njegovu prilagodbu europskim standardima, pozvala je i Danica Hursa (HNS/HSU). "Ulazak u EU primorat će nas na primjenu rigoroznih normi, pa već danas na one koji ih se ne pridržavaju moramo gledati kao na neodgovorno poslovanje", poručila je.
Za Damira Kajina (IDS) predloženi zakon je sjajan, ali se pita postoji li i skrivena namjera da se nekome pogoduje ili ošteti država, kao što je slučaj, rekao je, s propisima koji reguliraju prikupljanje ambalažnog otpada.
"I zakon o bocama je sjajan, ali je na kraju ispalo da je ta dobra namjera nanijela štetu Hrvatskoj od 600 milijuna kuna i da je Vinko Mladineo (predsjednik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) danas u zatvoru", rekao je Kajin.
Zakon predviđa i novčane kazne za njegovo kršenje, od 15.000 do 30.000 kuna za odgovorne te od 50.000 do 100.000 kuna za pravne osobe.
Zdenko Franić (SDP) smatra kako odgovornost za neprimjenu ili kršenje zakona ne bi smjeli snositi samo proizvođači, već i ovlašteni projektanti, nadzornici, izvoditelji radova, odnosno osobe s javnim ovlasima.