Dorić je na konferenciji za novinare Kluba HNS-a u Saboru naveo da je od 2000. godine, kada je za našim državljanima bilo raspisano svega 30-ak tjeralica, do 2009. ta brojka narasla na 186, a da su se za tih osam godina predstavnici DORH-a, Vrhovnog suda i MUP-a sastali svega jednom.
"Evidentna je aljkavost s naše strane, ali ni Srbija nije korektno objavila broj ljudi za kojima je raspisala tjeralicu", kazao je Dorić odgovarajući na pitanje bi li do 'slučaja Purda' došlo da nije bilo takve aljkavosti. Dodao je i da je brojka od četvero hrvatskih državljana koje traži Srbija, a što je podatak koji je dobio od Vijeća Europe, danas puno veća.
Premda su od 2007. u odnosu sa Srbijom i drugim zemljama bivše Jugoslavije uočeni znatni pomaci u bilateralnim sporazumima, ostalo je još puno toga, ustvrdio je.
Predsjednica Kluba HNS-a Vesna Pusić rekla je da slučaj Purda nema veze s ulaskom Hrvatske u EU. "Upravo obrnuto. Uvođenje reda u taj sustav (procesuiranja ratnih zločina) ima veze s ulaskom Hrvatske u EU", kazala je i dodala da bi "za nas bi bio plus da je taj slučaj davno raščišćen".
Na upit novinara i je li Tihomir Purda izdan od hrvatskih vlasti budući da se za taj slučaj znalo još 2007., Pusić je ponovila da je taj slučaj "trebalo procesuirati, ustanoviti o čemu se radi i raščistiti sudskim putem".
Dorić je pojasnio da je izvješćem i preporukama Vijeću Europe, prihvaćenima prije nekoliko dana, želio utvrditi obveze država članica vezane za suradnju u procesuiranju ratnih zločina i razloge zašto osumnjičeni nisu izručivani Hrvatskoj, Srbiji i BiH - od toga da neka država nije pazila kome daje državljanstvo do toga da ih većina nije potpisnica UN-ove konvencije o nezastarjevanju ratnih zločina i drugih dokumenata.
Zato im je, kaže, ponudio prijedloge rješenja među kojima su i ubrzavanje postupka ekstradicije te načelo - ili sudi ili izruči.
"U EU nisam želio skretati pozornost na naše grijehe već na propuste zemalja članica EU i druge", kazao je Dorić, ali je i dodao da je velik broj slučajeva gdje su pojedinci bili locirani u EU, Americi ili Rusiji, ali da Ministarstvo pravosuđa RH nije učinilo ništa o čemu, kako navodi, govori 'bezbroj' primjera s požurnicama.
"Nered koji vlada na tom području je 'slučajem Purda' izašao na vidjelo", zaključio je Dorić, a Vesna Pusić je ocijenila da će se, ukoliko se ne uvede reda i jasno utvrdi što su čije obveze, taj problem povećavati, a ne smanjivati.
Na novinarsko pitanje što je sa slučajem Josipa Perkovića, Dorić je rekao kako je u tom slučaju, kao i kod drugih koji su na tjeralici, duboko uvjeren da Hrvatska mora reagirati korektno i suditi svima ili izručiti one koji su na međunarodnim tjeralicama.
"I mi moramo poštivati norme Vijeća Europe, kao punopravna članica, preuzeti dokumentaciju i suditi ako ne želimo izručiti te ljude. Drugog nema", kazao je Dorić.