Kazao je to veleposlanik Japana u Hrvatskoj Yoshio Tamura koji je održao u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) predavanje na temu "Nova japanska strategija gospodarskog rasta i hrvatsko gospodarstvo", izvijestili su iz HGK.
Naglasio je potrebu nastavka hrvatskog gospodarskog oporavka te daljnjeg poboljšanja bilateralnih odnosa Hrvatske i Japana.
Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta kazala je kako je japanski model rasta zanimljiv i za hrvatsko gospodarstvo.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Japana ostvarena 2008. od 500,4 milijuna američkih dolara smanjila se na 349 milijuna dolara u 2009. Uglavnom je smanjen uvoz iz Japana u Hrvatsku sa 439,6 na 287,2 milijuna dolara, dok je izvoz lagano rastao sa 60,7 na 61,8 milijun dolara.
U jedanaest mjeseci prošle godine ukupna je robna razmjena između Hrvatske i Japana iznosila 269,7 milijuna dolara te je niža nego u istom razdoblju prethodne godine.
Tamura je u predavanju istaknuo kako je stari ekonomski model koji je prenaglašavao tržišno načelo treba biti zamijenjen modelom za budućnost koji će u obzir uzeti i vrijednosti poput morala, ljudskih prava, pravne države te okoliša.
Novi gospodarski model trebao bi biti pravedan, učinkovit te održiv, s fleksibilnim i otvorenim tržištem rada i značajnim uključivanjem ekološkog elementa.
Japanska vlada se u lipnju prošle godine odlučila za novu strategiju rasta, za jako gospodarstvo, snažne javne financije te sustav socijalne skrbi, rekao je.
Ta strategija podrazumjeva uključivanje mjera strateške politike, poput rezanja stope korporativnog poreza u fiskalnoj 2011. čime bi se povećala konkurentnost japanskih tvrtki.
Osvrnuvši se na hrvatsko gospodarstvo Tamura je istaknuo kako je oporavak još uvijek sporiji od očekivanog, što rezultira smanjivanjem privatnih ulaganja te rastom nezaposlenosti.
Za Hrvatsku je od velike važnosti rješavanje strukturnih problema, kao što su reforma uprave, industrijska reforma, tržišna reforma, prijavozna infrastruktura, borba protiv korupcije, kazao je.
Od potencijala koje Hrvatska ima izdvojio je izvore pitke vode, poljoprivredu te važnu stratešku poziciju jer je na raskrižju istoka i zapada.