ZAGREB - Financijska agencija danas je dodatno pojasnila postupak provođenja ovrha kada se radi o novčanim sredstvima izuzetim od ovrhe u osam slučajeva te navodeći da je od ovrhe izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, iznos od dvije trećine plaće. Prema Ovršnom zakonu ovrha se ne provodi na slijedećim novčanim sredstvima - primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti, naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja; primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskome osiguranju; primanjima po osnovi socijalne skrbi; primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti; primanjima po osnovi dječjega doplatka; primanjima po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima; naknadama za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika i primanjima po osnovi odličja i priznanja. Od ovrhe je izuzet iznos od dvije trećine prosječne neto plaće u RH, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od dvije trećine iznosa plaće. Pod plaćom se podrazumijeva i naknada za nezaposlene, naknada za skraćeno radno vrijeme, naknada zbog umanjenja plaće, mirovina, plaća vojnih osoba, primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i druga stalna novčana primanja civilnih i vojnih osoba.
ZAGREB - Dva sindikata koji djeluju u Hrvatskom Telekomu (HT) usprotivila su se danas odluci Uprave HT-a o otpuštanju tristotinjak radnika koji su proglašeni tehnološkim viškom, te optužila čelništvo kompanije za nedostatak jasnih kriterija i socijalne osjetljivosti. Uprava je pokrenula proces izrade Programa zbrinjavanja viška radnika, za koji je Hrvatski zavod za zapošljavanje potvrdio da je u skladu sa Zakonom o radu, no Radničko vijeće se izjasnilo protiv otpuštanja radnika i uspjelo ishoditi dodatne kriterije zaštite radnika, nakon čega je na listi tehnološkog viška od prvobitnih 338 radnika ostalo njih 290 kojima će do 31. siječnja biti otkazani ugovori o radu. Hrvatski sindikat telekomunikacija najavio je u priopćenju da će poduprijeti svoje članove u eventualnim sudskim tužbama jer smatra da proces zbrinjavanja viška radnika nije proveden u skladu sa zakonom. U predviđenom tehnološkom višku prevladavaju žene koje nemaju uvjete za mirovinu, a na tržištu rada za njih nema posla. Puno je radnika tehničke struke koji su cijeli život radili na usko specijaliziranim poslovima u telekomunikacijama za kojima nema potražnje. Republički sindikat radnika Hrvatske upozorava pak da je na listi više od polovice radnika starijih od 55 godina, odnosno dvije trećine starijih od 45 godina. U medijima se navodi kako je prosječna otpremnina u HT-u 350.000 kuna, no to je bruto iznos otpremnine sa svim porezima, a svota koju dobiju radnici je daleko manja i iznosi prosječno oko 180.000 kuna neto. Možda je to puno za hrvatske uvjete, ali premalo za tvrtku s najvećom dobiti u regiji koja je novih 290 radnika prebacila na brigu državi, napominju sindikalci.
ZAGREB - Udruga malih dioničara Liburnia Riviera Hotela (LRH) u otvorenom pismu predsjednici Vlade Jadranki Kosor predlaže da Grad Opatija i SN Holding objave zajedničku ponudu za preuzimanje LRH i tako oslobode Grad Opatiju obveze objavljivanja samostalne ponude te zaštite interese malih dioničara. Na Grad Opatiju i još tri općine Hrvatski fond za privatizaciju 2007. godine je prenio 25 posto plus jednu dionicu LRH, što je Grad prihvatio unatoč upozorenjima Hanfe da time preuzima obvezu objave ponude za preuzimanje, podsjeća se u pismu. Hanfa je potom izdala rješenje o obvezi objave ponude, a Grad Opatija je izbjegava podnijeti jer bi ga mogla stajati bankrota, pri čemu ne vodi računa o interesu malih dioničara, kaže se u pismu. Zbog nepoštivanja obveze objave ponude Grad Opatija ne može raspolagati svojim dionicama pa tako niti glasovati na Skupštini LRH-a što većinskom vlasniku, SN Holdingu, omogućava potpunu kontrolu nad kompanijom, dodaje se. Rješenje koji nudi Udruga malih dioničara podrazumijeva da Grad Opatija i SN Holding objave zajedničku ponudu za preuzimanje, ali prema obvezi Opatije i to u dionicama iz portfelja HFP-a.
ZAGREB - Analitičari Privredne banke Zagreb predviđaju da bi u u ovom tjednu tečaj trebao ostati stabilan i kretati se oko 7,40 kuna za euro, dok u nadolazećih mjesec dana očekuju lagani rast tečaja prema razini 7,45 kuna za jedan euro. U PBZ Tjednim analizama analitičari te banke napominju kako je u skladu s očekivanjima kuna prošloga tjedna blago oslabila prekoračivši granicu od 7,4 kune za euro uslijed laganog porasta potražnje. Srednji tečaj u petak je dosegnuo 7,4016 kuna za euro, što je za 0,1 posto više na tjednoj razini. Istodobno je kuna ojačala prema dolaru i švicarskom franku i to za 2,8, odnosno 3,1 posto na tjednoj razini pa je tečaj krajem prošloga tjedna iznosio 5,5323 kune za dolar, odnosno 5,7302 kune za franak. U ovome tjednu analitičari PBZ-a očekuju lagani rast potražnje kompanija za devizama uz istovremeno povećanje ponude banaka tako da bi tečaj trebao ostati stabilan i kretati se oko 7,40 kuna za euro. U nadolazećih mjesec dana očekuju pak lagani rast tečaja prema razini 7,45 kuna za euro uz očekivanje vijesti o financiranju države koje bi mogle utjecati na kretanje tečaja.
ZAGREB - Robert Ježić, vlasnik društva Dioki Holding AG, koji je većinski vlasnik tvrtke Dioki d.d., podnio je ostavku na članstvo u Nadzornom odboru te tvrtke sa danom 23. veljače, navodi se u priopćenju Diokija objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Takvu odluku Ježić je, kako se navodi, donio zbog privremene nemogućnosti obavljanja te funkcije. Ježić se nalazi u istražnom zatvoru zbog opasnosti od mogućeg utjecaja na svjedoke koje USKOK još treba ispitati u istrazi o nezakonitom poslovanju HEP-a i Diokija. Ježića, koji je uhićen 9. prosinca prošle godine, tereti se zajedno s bivšim predsjednikom uprave HEP-a Ivanom Mravkom, direktorom HEP-ove opskrbe Ivanom Mrljakom i bivšim premijerom Ivom Sanaderom za prodaju struje Diokiju po cijenama nižima od tržišne, pri čemu je HEP navodno oštećen za 6,3 milijuna kuna.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine registrirano 10,45 milijuna dolazaka turista ili 3,3 posto više nego u istom razdoblju 2009., a porast od 2,6 posto ostvaren je s 56,08 milijuna noćenja, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Tim su porastima najviše pridonijeli strani turisti koji su ostvarili glavninu turističkih dolazaka i noćenja u jedanaest mjeseci prošle godine. Došlo ih je 9,03 milijuna ili 4,8 posto više, dok su s 50,8 milijuna noćenja u plusu za 3,6 posto. Prosječan broj noćenja po dolasku kod stranih gostiju iznosi 5,6 dana, a kod domaćih turista 3,7 dana. Domaćih je turista u jedanaest mjeseci prošle godine bilo 5,5 posto manje, a njihovih noćenja 6 posto manje, odnosno njih 1,42 milijuna ostvarilo je 5,27 milijuna noćenja. U strukturi noćenja stranih turista najviše su, 22,5 posto, ostvarili turisti iz Njemačke, a slijede ih Slovenci s udjelom u ukupnim noćenjima od 11,5 posto te Talijani s udjelom od 9,2 posto.
ZAGREB - Ponajviše pod utjecajem znatnih oscilacija cijene dionice Ine na Zagrebačkoj burzi jutros su burzovni indeksi zaronili više od dva posto u minus da bi do podneva nadoknadili gubitke. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,06 posto, na 2.239 bodova. Crobex10 oslabio je 0,07 posto, na 1.223 bodova. Oba indeksa tako su nadoknadila većinu jutrošnjih gubitaka. Naime, oko 10,30 sati Crobex je bio u minusu 2,4 posto, a Crobex10 čak 3,2 posto. Redovni promet dionicama do podneva iznosio je 17,5 milijuna kuna. U petak je istekla ponuda MOL-a za otkup dionica Ine od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna. Jutros je cijena te dionice oštro zaronila u negativno područje, da bi već oko podneva gotovo nadoknadila većinu gubitaka. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom HT-a, u visini od 5,3 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,83 posto, na 302 kune. Dionicom Ine ostvareno je 5,2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je oko podneva iznosila 3.351 kunu, što je 0,71 posto manje nego u petak. Milijunske promete ostvarile su i dionice Jadranskog naftovoda i Belja. Pritom je dionica Jadranskog naftovoda oslabila 0,03 posto, na 3.200 kuna, a Belja za 0,88 posto, na 89,6 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, oslabila prema euru za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,402845 kuna. Kuna je oslabila i prema drugim važnijim valutama i to prema američkom dolaru za 0,77 posto, britanskoj funti za 1,10 posto i prema švicarskom franku za 0,72 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a je 5,575271 kunu, funte 8,863560 kuna, a franka 5,771749 kuna.